Zima sa izuzetno niskim temperatirama, proljeće sa snijegom, mrazom i gradom, sve je to okarekterisalo početak sezone u poljoprivrednoj proizvodnji koja se nažalost najviše odrazila na ovdašnje malinare. Godina, 2016. koja je iza nas mnogi su mislili da se neće ponoviti, ali po svim navedenim parametrima, 2017. godina pokazala je koliko može biti teška. Većina malinjaka je oštećena zbog promrzavanja biljke,uslijed snijega i u nekim dijelovima zbog grada polomljene su. Međutim ono sa čim se sada susreću malinari jeste voda i vlaga, koja dovodi do pojave truleži korjena.
Na ovu temu proteklog utorka u Donjem Vakufu govorio je prof. Adnan Maličević, koji je upriličio predavanje u organizaciji H&H Fruits Bugojno, te na slikovit način korak po korak pojasnio malinarima kako i na koji način djelovati i u ovim situacijama. Upozorio je malinare da posmatru svoje malinjake, prate izdanke posebno liste preko kojih mogu uočiti da li zbog promjene stanja na biljci, uzrok korjen i prevelika vlaga u istom. Savjet malinarima po ovom pitanju jeste da malinjake ne tretiraju sa kristalonima što će dodatno pogoršati situaciju, potrebno je čistiti korov i svakodnevno ih okopavati.
Nagle oscijacije u temepraturama u proteklom periodu od 8 stepeni noćnih, do 27-28 stepeni dnevnih također su doveli do promjene na listovima malinjaka, koji postaju crni i mrve se. Prošarani listovi u teksturi šalju malinarima jasan znak da je u pitanju neadekavatno tretiranje malina određenim sredstvima. Ova pojava uočljiva je kod onih malinara, koji u blizini imalu parcelu neke druge kulture, i koju njen vlasnik tretira herbicidima, koji nošeni vjetrom oštete listove malina.
Prof. Adnan Maličevič, još jednom je ukazao da malinari moraju uraditi analizu zemljišta, što je osnovni preduslov kada je u pitanju korištenje dozvoljenih sredstava za upotrebu.
Oni koji se bave malinarstvom, znaju i za pojavu pauka u malinjacima. Kako je pojasnio naš sagovrnik očekivati je i ove godine pojavu istog, te i ostalih insekata kojima zbog kašnjenja vegetacije uslovljene, vremenskim neprilikama, malina jedina preostala “hrana”.
Putem vido slajdova, malinarima je prezentirao kako prepoznati zdrav od smrznutog cvijeta, kako malinjake zaštititi od plemenjače, i posebno potencirajući upotrebu dozvoljenih sredstava koji se iz godine u godinu mjenjaju zbog strogih kriterija zemalja Evropske unije koji potenciraju organsku proizvodnju. Prof. Maličević ističe da se BiH mora polako približavati čisto organskoj proizvodnji, jer tu je budućnost bh-a malinarstva, zajedno sa zemljama iz susjedstva.
