Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dala je predviđanja ekonomskih kretanja do 2025. godine po kojim bi nas u idućoj godini mogla očekivati tek skromnija poboljšanja.
Nakon što je zabilježen oporavak nakon pandemije koronavirusa, u ovoj godini je usljed ruske agresije na Ukrajinu došlo do trgovinskih, energetskih, finansijskih i cjenovnih šokova širom svijeta. Tako su u Bosni i Hercegovni su za prvih sedam mjeseci tako cijene porasle za 12,7 posto.
Prema dokumentu pod nazivom Informacija o perspektivama za Bosni i Hercegovinu u peirodu od 2023. do 2025. godine, očekuje se da će doći do zastoja i kašnjenja u izgradnju planiranih infrastrukturnih i energetskih projekata, te se nabraja autoput Vukosavlje-Brčko, autoput Banja Luka-Prijedor, aerodrom Trebinje i HES Gornja Drina, TE Ugljevik 3.
– Strana direktna ulaganja bi se mogla oporavljati u 2024. i 2025. godini – navedeno je.
Rast cijena započet u ovoj godini će, po svemu sudeći, ostati visok do kraja godine i iznositi 13 posto. U idućoj godini se očekuje nešto sporiji rast cijena, ali ne i pad.
– Projekcije Evropske centralne banke su da bi cijena sirove nafte mogla pasti za 14,8 posto, a inflacija u eurozoni usporiti i biti 5,5 posto. U BiH se može očekivati inflacija od 3,1 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025. godini – navedeno je u dokumentu.
No postoje rizici u realizaciji. Direkcija za ekonomsko planiranje među rizicima navodi dešavanja između Rusije i Ukrajine, a među domaćim faktorima koji bi utjecali na nivo inflacije su izmjene akciza na gorivo i stope PDV-a na određene proizvode.
Kada je riječ o realnom sektoru, u idućoj godini se prognozira usporen ekonomski rast od tek 1,7 posto, u 2024. od 2,7 posto da bi tek u 2025. on mogao dostići tri posto.
– Usporavanje ekonomskog rasta odrazit će se i na obim proizvodnje, zaposlenost i izvoz – navodi se u procjenama.
U eurozoni se predviđa skroman rast zaposlenosti od 0,2 posto uz blagi porast nezaposlenosti. Što se tiče Bosne i Hercegovine, za tri godine bi broj zaposlenih mogao biti povećan za 1,1 do 1,5 posto, a prosječna plaća uvećana za tri do pet posto, ali postoje rizici da se ovo i ostvari. Tako se ističe da neizvjesnost u vezi dešavanja između Rusije i Ukrajine može se loše odraziti na ekonomiju, a time i na tržište rada. Tako bi sporiji ekonomski rast, manji obim investicija i lošiji uvjeti poslovanja mogli dovesti do toga da rast plaća i zaposlenosti bude i niži.
– Na tržište rada i na nivo kupovne moći i životnog standarda mogle bi utjecati migracije i stepen provedbe strukturnih reformi – istaknuto je u informaciji.
Što se tiče bankarskog sektora, predviđa se kretanje stope rasta kredita u 2023. i 2024. godini po umjerenim stopama između 4 do 4,8 posto.
