Prije stotinu godina u Stocu je rođen jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar.
Bosnu je definirao stećcima u svojim kapitalnim djelima Kameni spavač i Modra rijeka koja se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Sastavio je sliku svijeta kojeg odavno nema, a osnova na kojoj ga je izgradio su stari bosanski tekstovi.
“Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti”, napisao je o Dizdaru književnik Enver Kazaz.
“On je otkrio praslojeve tradicije i istodobno nas je, na tragu egzistencijalističke poetike, suočio sa metafizičkom nadom i egzistencijalnom prazninom”, naveo je Kazaz.
Dizdara navodi kao pjesnika prevođenja dviju mitoloških struktura u novi poetski jezik, a te strukture su bosansko srednjovjekovlje i njegov jezik stećaka, te mitologija i kosmogonija antičke Grčke.
Osnovnu školu je završio u Stocu, nakon čega odlazi u Sarajevo. Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Nakon rata, kojeg je dijelom proveo u ilegali, ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.
Bibliografija: Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971).
Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.
Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu,Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.
Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.
U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti 14. jula 1971. godine.
Nizom manifestacija danas će biti obilježena 100. godišnjica rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara.
Obilježavanje 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara odvija se u sklopu projekta Mak Dizdar: prvih stotinu godina, kojeg zajednički provode Fondacija Mak Dizdar, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.
U 12 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u sklopu događaja pod nazivom Slovo po slovo, zbirka po zbirka bit će predstavljena preuređena biblioteka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, izložba MAKKAM i konceptualno umjetničko djelo Fragmenti spomenika Maku Dizdaru autora dr. Adisa Fejzića, kao i izložba Mak Dizdar: prvih stotinu godina, koju zajednički potpisuju Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fondacija Mak Dizdar.
O značaju misli i djela Maka Dizdara, o prevođenju Makovih stihova u jezik likovne umjetnosti kroz rad Adisa Fejzića i značaju muzejske biblioteke u kontekstu proučavanja bosanskohercegovačke kulturne i historijske baštine će govoriti prof. dr. Amila Buturović, prof. dr. Lejla Nakaš, direktor Fondacije Mak Dizdar dr. Gorčin Dizdar, direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hasimbegović, kao i predsjednik Upravnog odbora Fondacije za muzičke, scenske i likovne djelatnosti Armin Omerović.
U 14 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine uz prisustvo autora Amarilda Gutića bit će održana predpremijera dokumentarnog filma Mak, koji će istog dana premijerno biti prikazan na TV-kanalu Al Jazeera Balkans u 17.05 sati.
Kako je rečeno u najavi, “dokumentarni film Mak podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika.” Film Mak produkcijski je rad Centra za razvoj medija i analize, u čijem sastavu djeluje on-line magazine Žurnal.
U 20 sati u Narodnom pozorištu u Sarajevu pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bit će održana svečana akademija i muzički teatar Mak Dizdar: prvih stotinu godina autorice Belme Bešlić-Gál. Prisutnima će se obratiti dr. Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar, prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i g. Bakir Izetbegović. U sklopu muzičkog teatra nastupaju glumci Dženana Džanić i Muhamed Hadžović i muzičari Nataša Mirković i Pippo Corvino, za video projekcije odgovorna je autrijska umjetnica starsky (Julia Zdarsky), dok kostimografiju potpisuje Nermina Varešanović.
izvor: radiosarajevo
