Salihu Mulaliću u genocidu je ubijeno 67 članova porodice, a i sam je prešao „put smrti“. Danas vodi Udruženje koje okuplja preživjele, a svojim aktivnostima čuvaju istinu i opominju. Jedan od osnovnih ciljeva Udruženja, koje ima 750 članova je donošenje zakona o izvršenom genocidu, zakona o preživjelima. – prenosi BHRT.
“Svjesni smo da je to vrlo težak put, s obzirom da se donosi na nivou države, znamo kakva je struktura i prema trenutnim raspoloživim snagama, ići ćemo ka visokom predstavniku da bi nametnuo taj zakon”, kaže Salih Mulalić, predsjednik Udruženja “Preživjeli genocida 11. juli 1995. Srebrenica”.
“Mi smo u toj fazi registracije preživjelih i treba nam taj broj koliko imamo preživjelih da bi mogli lakše pristupiti pripremi tog zakona”, navodi Sadik Omerović, sekretar Udruženja.
Članovi Udruženja obilježavaju i značajne datume, prvenstveno 16. Juli – dan izlaska na slobodnu teritoriju, a njihova svjedočenja su teška. Sadiku Omeroviću u genocidu su ubijeni otac i brat, drugi brat je stopostotni invalid, a on je preživio „stazu smrti“.
“Krenuli smo 11-tog. Ja sam prešao 16-tog kao ranjenik i, što je interesantno, jedan sam od prvih ranjenika dovezen iz Međeđe na Gradinu i među prvim sam operisan”, svjedoči Omerović.
Stoga danas, zajedno sa ostalim članovima Udruženja, stravičnim iskustvima svjedoči i poziva na odavanje počasti onima koji nisu pronašli spas.
“Moja nena, koja je imala 84 godine je odmah prvih dana maja odvedena i ubijena sa još tri isto tako nene koje su imale isti broj godina, tako da smo u startu osjetili tu patnju od ‘92., pa sve do kobne ‘95.”, sjeća se Sejdalija Abdurahmanović, član Udruženja “Preživjeli genocida 11. juli 1995. Srebrenica”.
Mustafi Mustafiću je ubijen šestogodišnji bratić, a on je te kobne 1995. godine krenuo putem spasa zajedno s još dvojicom braće i bratovim sinom.
“Najstariji brat mi je rekao da se razdvojimo da bi neko prešao od nas. Oni nisu došli, ja sam došao, jedini od muških od bliže familije, a dalja familija – ne mogu nabrojati”, kaže Mustafić.
Preživjelim Srebreničanima dodatna bol je negiranje genocida, koje vraća stravične slike. Očuvanje sjećanja, borba za pravdu i podrška preživjelim žrtvama genocida ostaje osnovna misija Udruženja, čiji članovi svake godine učestvuju i u Maršu mira.
