Trend konzumiranja nelegalnog rezanog duvana u BiH je još izrazito visok, a bilježi se blagi pad ukupne potrošnje ilegalnih cigareta.
To su neki od ključnih rezultata novog IPSOS istraživanja, koje je sprovedeno od 22. novembra 2024. do 12. januara 2025.
Kada su u pitanju ključni nalazi, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, ali se, u odnosu na prošlu godinu, bilježi blagi pad ukupne potrošnje ovakvih cigareta, što je svakako zasluga pojačanih akcija agencija za sprovođenje zakona, prvenstveno Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Granične policije (GP) BiH.
Međutim, indikatori ukazuju na stabilnu potražnju, posebno zbog niže cijene i alternativnih kanala distribucije, kao što su pijace i ulični prodavci.
I u ovom istraživanju na našem tržištu su zabilježene ilegalne cigarete s markicom iz Kosova ili cigarete bez ikakve poreske markice. Ovo, može se zaključiti, ukazuje na to da isti šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite alternativne kanale za distribuciju ilegalne robe na tržište BiH.
Pijaca i dalje ostaje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, što ne znači da se prodaja više ne odvija putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama, samo se nakon pandemije kovida-19 fokus prodaje vratio i na pijace.
Pritom, prosječna cijena nelegalnih cigareta je i dalje u porastu, tako da se približava cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,79 KM.
Kada su pušači rezanog duvana u pitanju, prema udjelu njih 94 odsto se odlučuje za ilegalni rezani duvan, što je samo tri odsto manje u odnosu na prošlu godinu. Dakle, zaključuje se da je trend konzumiranja nelegalnog rezanog duvana stabilan i još izrazito visok.
Kao i do sada, konzumenti ilegalnog rezanog duvana ga uglavnom nabavljaju na standardnim mjestima nelegalne prodaje, odnosno pijacama (oko 50 odsto pušača rezanog duvana), ali i od uličnih prodavaca te poznanika ili prijatelja.
Prema ovom istraživanju, procjenjuje se da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.062 tone, što je dva odsto više nego godinu prije, te skoro 26 odsto više u odnosu na 2020. godinu.
Dakle, uz rast u odnosu na prošlu godinu sve ukazuje na zaključak da na našem tržištu imamo veliku potrošnju ilegalnog rezanog duvana, te da i dalje dominiraju šverceri rezanog duvana.
Treba naglasiti da BiH zbog crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda godišnje gubi više od 420 miliona KM. To je novac koji je dovoljan za saniranje kompletne materijalne štete od poplava koje su pogodile BiH u oktobru 2024. godine. Prema dostupnim informacijama, ukupna šteta iznosi oko 244 miliona KM. Od toga, šteta na stambenim i javnim objektima procijenjena je na približno 209 miliona KM, a na saobraćajnoj infrastrukturi više od 35 miliona KM.
Spomenuti novac je dovoljan i za šest godina ulaganja u projekte za unapređenje kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo, a te investicije uključuju mjere koje direktno utiču na zdravlje djece i stanovništva.
Sredstva bi bila dovoljna za izgradnju oko 50 km nove dionice auto-puta na koridoru 5C ili za modernizaciju željezničke infrastrukture. Podsjetimo, planovi za modernizaciju ključnih željezničkih pravaca u BiH, poput Panevropskog koridora X, procjenjuju se na oko 500 miliona KM, s ciljem unapređenja brzine i efikasnosti željezničkog saobraćaja.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić bazira se na podatak da novo IPSOS istraživanje jasno pokazuje blagi pad ukupne potrošnje ilegalnih cigareta na tržištu BiH, što je, prije svega, rezultat intenzivnijih aktivnosti nadležnih agencija za sprovođenje zakona poput SIPA, UIO i GP.
Međutim, prema njegovim riječima, dominantan problem ostaje ilegalni rezani duvan, čija potrošnja raste, dostigavši više od 2.000 tona godišnje. I on upozorava na podatak da najveći dio potrošača ilegalnog rezanog duvana, čak oko 94 odsto, nabavlja ga na pijacama, od uličnih prodavača ili preko poznanika.
“Ovdje je važno razumjeti da je glavni motiv potrošača niska cijena, a ilegalni kanali prodaje ostaju dostupni upravo zbog nedovoljne ili nedosljedne kontrole tržišta. Da bismo efikasno suzbili ovaj problem, nužno je kombinirati mjere represije, kroz kontinuirane kontrole i akcije, s ekonomskim mjerama, kao što su revizija akcizne politike i smanjenje cjenovne razlike između legalnih i ilegalnih proizvoda. Dodatno, edukativne kampanje prema građanima mogle bi uticati na svijest o štetnosti ilegalnih proizvoda po ekonomiju zemlje i lično zdravlje”, ističe Hadžić.
Prema njegovim riječima, ukoliko bi agencije za sprovođenje zakona, poput SIPA, UIO i GP, usljed složene političke situacije prestale ili značajno smanjile intenzitet svojih akcija, posljedice po tržište duvana i duvanskih proizvoda bile bi izuzetno ozbiljne.
“Kao prvo uslijedio bi nagli rast ilegalnog tržišta jer bi kriminalne grupe i šverceri vrlo brzo iskoristili slabiju kontrolu za intenziviranje svojih aktivnosti, što bi dodatno umanjilo ionako narušene prihode države, koji već sada godišnje bilježe gubitak od više stotina miliona KM zbog crnog tržišta duhana”, navodi Hadžić.
Pored ekonomskih posljedica, dodaje on, rast ilegalnog tržišta doveo bi do opšteg narušavanja sigurnosti, povećanja aktivnosti kriminalnih grupa i gubitka povjerenja građana u sposobnost države da zaštiti njihove interese.
“Upravo zbog toga ključno je održavanje kontinuiteta u radu agencija za provođenje zakona, bez obzira na političku situaciju u zemlji”, naglašava Hadžić.
Metode istraživanja
Istraživanje IPSOS-a je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina (višestepeni stratifikovani uzorak prema entitetu, regionu, tipu naselja i ukupnom broju članova domaćinstva).
Okvir uzorka je zasnovan na podacima Agencije za statistiku BiH, popis 2013. godine.
Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duvanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.
Za razliku od dosadašnjih istraživanja, u 2024. godini započelo je detaljnije praćenje tržišta e-cigareta.
Metoda istraživanja je bila kombinacija F2F (licem u lice) i CAPI (lično intervjuisanje uz pomoć računara).
izvor: Nezavisne.com
