“Federacija je prekomplikovana i procedure za stranog radnika traju šest mjeseci i duže”, ističe Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH
Nasuprot politike bh. realnost – nedostaje nam radne snage. Iako gotovo da nema zemlje u Evropi, Aziji, Africi, pogotovo na Bliskom Istoku u kojoj jugoslavenski radnici nisu dizali zgrade, gradili puteve, mostove, hidreocentrale, a nerijetko i cijele gradove, situacija je sada drugačija, piše Federalna.ba. Prostori nekadašnje zajedničke države posljednjih godina puni su radnika iz Bangladeša, Indije, Pakistana, Turske, Kine. Konzorciji iz ovih zemalja gotovo da su nezaobilazni u svakom tenderu. A tako će, izvjesno je, biti u idućim godinama.
Otkad je Evropska unija otvorila granice za bh. radnike, u Bosni i Hercegovini sve je teže naći kvalitetnog majstora. I zaista, desetine hiljada radnika svoj hljeb zarađuje na prostoru Zapadne Evrope. Za to vrijeme, Bosna i Hercegovina otvara se stranim radnicima. Na taj način pokušava se nadoknaditi manjak radne snage. No, jesu li trenutne kvote za produženje i novo zapošljavanje stranih radnika u Bosni i Hercegovini dovoljne?
“Kvote koje odobrava država su nedovoljne. S druge strane, država pita zašto odobrene kvote ne koristimo i tu dolazimo do ključnog problema. RS uglavnom iskoristi planirane kvote zato jer su blagovremeno donijeli propise o zapošljavanju stranaca, o posredovanju u zapošljavanju i druge koje vrlo pojednostavljuju proceduru. Federacija je prekomplikovana i procedure za stranog radnika traju šest mjeseci i duže”, ističe Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom prošle godine stranim radnicima izdato je ukupno 3.780 radnih dozvola, od čega 1.645 koje se računaju u kvotu. Poslodavci poručuju da su njihove potrebe daleko veće.
“Za sljedeću godinu na zahtjev Ministarstva civilnih poslova iskazali smo interes za oko 10.000 radnih dozvola u FBiH, ali ako sve ne bude pratila i prilagodba sistema, promjena zakonskih propisa, olakšane procedure, od toga neće biti puno koristi ni za privredu ni za državu”, poručuje Nenadić.
“Ono što je izvjesno, u narednim godinama broj radnih dozvola za strance će biti sve veći. Naše procjene su da će se one kretati u nekoliko desetina hiljada. Ono što je bitno, ti ljudi će doprinijeti ekonomskom rastu RS i BiH i učiniti stabilnijim sistem socijalne zaštite”, ističe Saša Aćić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.
A osim ekonomskog rasta, uz domaće, strani radnici trebali bi donijeti i poboljšanje kvaliteta usluge. Sudeći prema mišljenju poslodavaca, bojazni da će zbog njihovog dolaska položaj domaćih radnika biti lošiji za sada nema. I dok naša država postaje sve interesantnija strancima, bh. radnici se ipak češće odlučuju za odlazak na rad u inostranstvo.
fokus
