“Istjerali ste nas na ulicu, mi ćemo vas iz institucija i fotelja”, upozorili su poljoprivrednici oba entiteta nadležne, s nedavno održanih protesta u Bijeljini. Došlo je do grla, kažu, a ako nadležni i dalje nastave da ignorišu njihove zahtjeve, ne isključuju masovnije proteste i blokade.
Zaštita domaće proizvodnje, uvođenje plavog dizela te carina i prelevmana (posebnih dažbina), zahtjevi su od kojih neće odustati. Problemi poljoprivrednika ne datiraju od jučer, ali kap koja je prelila čašu je uvozni lobi, protiv kojeg će se zajedno boriti, čime su se obavezali i sporazumom.
“Nema razlike između poljoprivrednika u Tuzli, Banjaluci, Prnjavoru… – isti je problem. Razdvajaju nas, nalaze načine kako će to razdvojiti. Mogu oni pričati koliko god hoće, kao i to da je ove godine izdvojeno 180 miliona za poljoprivredu. To su tzv. politički spinovi”, naveo je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.
“Moj zahtjev bi bio da ne treba možda ući ni u proljetnu sjetvu, tako ozbiljno. A, nema veze, iako ne posijemo, dok ne sazri svijest u narodu šta se sve radi. Ljudi su bili opstruisani i na protestima da ne dođu. Pozvani su, ucjenjivani, svega tu ima, ali u suštini, moramo sjesti i razgovarati”, mišljenja je Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije i Majevice”.
No, nadležnima se, baš i ne razgovara. Godinama uništavaju domaću proizvodnju u svim segmentima. Proizvodnja hrane sve je više pod znakom upita, a država koja nema hrane, nema ni budućnost.
“Kap koja je prelila času. Domaća proizvodnja je gotovo potpuno uništena. Enormni su odlasci ljudi, napuštanja, prazna su imanja, zemlja ostaje neobrađena. Farme ostaju prazne. Politika koja je do sada vođena je dovela do toga da će ovo, vjerovatno, postati zemlja staraca i pustih imanja”, rekao je Muris Mujanović, poljoprivrednik iz Vogošće.
A da bi to bilo spriječeno, na udruživanje entitetskih udruženja ne gleda se blagonaklono. Pritisci koji su obilježili organizovanje posljednjih semberskih protesta, to ilustruju. Dok predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je njihov izlazak na ulice neopravdan, u godini kada je najviše novca izdvojeno za poljopivredu, poljoprivrednici spočitavaju da razloga za nezadovoljstvo, itekako, ima. Ima i podsticaja, ali kasne.
“Oni to sad prate, ali oko polovine godine će biti veliki problem sa budžetom, zato što 2023. nije kao 2022., gdje su ubrali maksimum PDV-a i svega ostalog, oni su ubrali u bužete svoje, zato sada mogu i da raspolažu time”, naglasio je Savo Bakajlić, iz Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije i Majevice”.
Problemi nisu zaobišli ni proizvođače mesa, ali ni farmere. Već od jeseni bi moglo doći do toga da u mesarama ne nađemo ono što nam treba. Barem ne domaće. A zbog najave da će otkupna cijena mlijeka biti snižena, prekidom proizvodnje prijete i farmeri.
“Mljekari, koji su direktno vezani sa proizvodnjom, ukidaju matična stada. Ljudi nemaju više ni mogućnosti, ni želje da hrane. Sad se ta najkvalitetnija grla kolju, po jeftinim cijenama. Do sljedećeg Bajrama, će se desetkovati, ionako, desetkovana proizvodnja”, naveo je Muris Mujanović, poljoprivrednik iz Vogošće.
U međuvremenu, na zelenim pijacama, još se može naći domaće voće, povrće, mlijeko… No, do kada? Imajući u vidu da na pojedinim tezgama ima i makedonskog paradajza, ali i egipatskog krompira. Mijenja se i ukus mušterija, kažu trgovci.
“I u kupovini i u ponašanju. Obično traže egipatski krompir za šta im treba. Ovaj otprilike je sa jagnjetinom da ispržiš, a ovaj ti je za sve. A duga je priča zašto uvozimo ako imamo svoje”, rekao nam je trgovac Muhamed Hamandžić.
Zanimljivo je da smo pored toliko obradive površine u BiH osuđeni na to da uvozimo hranu. Ukoliko nadležni i dalje nastave šutjeti i zatvarati oči pred brojnim problemima poljoprivrednika, u narednom periodu nisu isključene one slike koje su se, nedavno, mogle vidjeti u Semberiji, kada je više od 150 traktora i mašina blokiralo ulice u znak protesta. Moglo bi, kažu, biti i gore i da se ponovi onaj scenarij iz 2014. godine.
