12.5 C
Donji Vakuf
Srijeda, Septembar 22, 2021
Naslovnica Vijesti BiH Političko samoubistvo Dodika i Čovića, potvrdili sve što je Inzko govorio

Političko samoubistvo Dodika i Čovića, potvrdili sve što je Inzko govorio

0
139

Milorad Dodik je u utorak navečer obavio briljantan posao. Savršeno je, bez greške, ekranizirao sve ono što je o njemu kao prijetnji stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine u svom posljednjem Izvještaju napisao visoki predstavnik Valentin Inzko.

Uspio je Dodik pred članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) na sastanku kojeg je organizirao ruski ambasador u UN-u Vasiliy Nebenzya i audiovizuelno potkrijepiti sve Inzkove kritike na njegov račun, te otkloniti sve sumnje, ukoliko su one postojale, o uzrocima zastoja u BiH.

Uspijevao se Dodik zadržati u granicama pristojnosti dok je čitao unaprijed napisani tekst i dok je “mislio da je ovo mjesto za jedan dostojanstven dogovor i razgovor”, sve do trenutka u kojem je osjetio potrebu da improvizira i kritički se osvrne na Inzkov uvodni istup koji mu se, očigledno, nije naročito svidio i zbog kojeg je visokog predstavnika nazvao “monstrumom”. Nije Dodik definitivno zaradio simpatije ni Ujedinjenog Kraljevstva nazivajući lorda Paddyja Ashdowna “arogantnim kriminalcem”.

Pokušao je šef SNSD-a uvjeriti članice Vijeća sigurnosti da nije prijetnja Dejtonskom mirovnom sporazumu, te suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH koji su zagarantirani tim sporazumom, tezom o nepovoljnom položaju srpskog naroda u BiH.

– Treba neko da mi objasni kako je moguće da se Albancima na Kosovu daje pravo na državu, a nama u RS-u to se ne dozvoljava – kazao je Dodik.

Nakon što je otvorenim zagovaranjem secesionističke politike pokušao osporiti Inzkove optužbe na račun njegove secesionističke politike, Dodik je svoj istup krunisao prijeteći “raspadom BiH” ukoliko se visoki predstavnik ne bude ponašao onako kako bi on želio da se ponaša.

– RS ima pravo da primijeni odredbe o samoopredjeljenju. Zašto neko ima, a mi nemamo pravo – poručio je Dodik, te dodao:

– Ukoliko dalje Inzko bude nametao, smatram veoma legitimnim da RS usmjerim ka integracijama sa matičnom državom Srbijom – zaprijetio je Dodik.

Procijenio je šef SNSD-a i da će Inzko u narednim danima donijeti odluke kojima se kažnjavaju on i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, čime je objasnio pozadinu ovakvog ne baš kontroliranog istupa.

Nije slučajno Dodik prethodno spomenuo Čovića. I šef HDZ-a BiH se potrudio da uvjeri međunarodnu zajednicu da Inzkovi izvještaji nisu tačni, te da “ne prezentiraju cjelovitu sliku stanja u BiH”.

Požalio se Čović zbog izostanka Inzkove reakcije na “najave bošnjačkih stranaka o kršenju Dejtonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022. godine”. Nažalost, nije se šef HDZ-a BiH potrudio da objasni ko i na koji način namjerava “kršiti Dejtonski sporazum”. Ocijenio je i da je aktuelni saziv Centralne izborne komisije (CIK) BiH “nelegalan i nelegitiman”, da je nelegitiman i član Predsjedništva BiH, a Inzku je posebno zamjerio jer “prešućuje politiku vodeće bošnjačke političke stranke SDA koja relativizira i sprečava implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te politike mržnje prema Hrvatima i opstruiranje ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda”.

Upozorio je Čović da se u narednih šest mjeseci moraju usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva “u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH”.

Zanimljivo je da je šef HDZ-a BiH izignorirao potrebu provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava, koje ne samo da su prioritet kojeg je Evropska komisija postavila pred BiH u kontekstu evropskog puta, već su i integralni dio sporazuma o izmjenama Izbornog zakona BiH, istog onog sporazuma za čiju je opstrukciju Čović optužio SDA.

Članice Vijeća sigurnosti UN-a su u finišu sastanka u potpunosti obesmislile Dodikove i Čovićeve optužbe na račun Inzka, potvrdivši sve njegove stavove iznesene u izvještajima, a naročito onom posljednjem iz oktobra ove godine.

– Dozvolite mi da kažem, a vjerujem da će se mnogi složiti. Ne mislim da je ovo način na koji bi Vijeće sigurnosti trebalo diskutirati. Možemo bolje – izjavio je njemački ambasador Günter Sautter referirajući se na “veoma dugi Dodikov monolog”.

Zaključio je Sautter da je predanost međunarodne zajednice BiH važna upravo zbog “onoga što je čuo”. Inzkovu zgroženost glorificiranjem ratnih zločinaca podijelili su svi predstavnici u Vijeću sigurnosti UN-a, baš kao što su podijelili stav o potrebi nastavka angažmana stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Ambasador Richard Mills, predstavnik SAD-a u UN-u, je, referirajući se na Dodikov polusatni istup, poručio da SAD snažno podržava ulogu OHR-a i visokog predstavnika Valentina Inzka. Ambasadorica Francuske je iskazala žaljenje jer prilika da govore nije omogućena trojici članova Predsjedništva BiH, koji su, kako je kazala, demokratski izabrani predstavnici građana zemlje.

– Trebali bi slušati o jačanju institucija BiH, a ne njihovom slabljenju – izjavila je ambasadorica Francuske.

Politička koordinatorica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Sonia Farrey je također kritizirala ruskog ambasadora jer nije, kako je kazao, iskoristio priliku da se fokusira na jačanje institucija BiH pozivom “najvišim izabranim predstavnicima”, odnosno članovima Predsjedništva BiH.

– Umjesto toga je iskoristio Arria-Formula format sastanka kao platformu za podjele – izjavila je Farrey.

Oštro je osudila Dodikove napade na Inzka, te je ukazala na potrebu ustavnih reformi u BiH.

– Kao što je Ustavni sud razjasnio, Dejtonski sporazum je uvijek omogućavao evoluciju države, kako bi adekvatnije funkcionirala. Svi, konstitutivni narodi i drugi, moraju imati pravo da žive, predstavljaju, budu predstavljeni i jednako učestvuju u budućnosti zemlje – izjavila je Farrey.

Upozorila je na potrebu provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava, istaknuvši onu u predmetu “Sejdić-Finci”.

– Neprihvatljivo je da vlade još nisu formirane, dvije godine nakon izbora. Nije prihvatljivo ni odbijati one koji su izabrani u skladu sa zakonom i Ustavom, a na osnovu toga što vam se ne sviđa odluka glasača – poručila je Farrey, aludirajući na opstrukcije HDZ-a BiH i odnos te stranke prema izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Šef Delegacije Evropske unije u UN-u Silvio Gonzato je također govorio o izmjenama izbornog zakonodavstva, te je poručio da se one moraju provesti u skladu sa evropskim standardima kako bi se eliminirao prostor za diskriminaciju.

– Nikakvi zakonski ili politički koraci koji bi otežali provedbu odluke “Sejdić-Finci” i ostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava se ne bi smjeli poduzimati – poručio je Gonzato.

Dok je Čović još jednom demontirao vlastitu tezu o sebi kao “nositelju evropskih vrijednosti”, otvoreno se suprostavljajući preporukama Evropske komisije u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva, Dodik se zaista potrudio, i uspio je u tome, da sebe ustoliči kao ključnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti BiH.

Izvor: Faktor.ba