Početkom 2021. u BiH zabilježen rast industrijske proizvodnje, položaj penzionera sve teži

0
17
penzioneri

Makroekonomski indikatori za 2020. godinu pokazuju da je pandemija bolesti COVID-19 ostavila značajne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine, stoji u objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Fondacije Friedrich Naumann.

Autori navode da će zabilježeni ekonomski pad biti veći nego što su ostvarene godišnje stope rasta od dolaska posljednje ekonomske krize 2008. godine. Prema obimu vanjskotrgovinske razmjene, Bosna i Hercegovina se vratila na nivo 2017. godine, prije svega zbog velikog pada uvoza, što je uzrokovano padom potrošnje stanovništva, ali i zbog pada izvoza.

“Nakon dužeg perioda industrijska proizvodnja je početkom 2021. godine zabilježila mjesečni rast, u najvećoj mjeri zbog veće proizvodnje električne energije te se možemo nadati da će se pozitivni trendovi nastaviti i tokom godine. Iako je zabilježeno opće smanjenje cijena, što je rezultat nastavka trajanja potrošačkog pesimizma, pojedine stavke poput osnovnih životnih namirnica su bilježile rast, što je dovelo u teži položaj pojedine kategorije stanovništva, poput penzionera i penzionerki, kojima penzije neće biti povećane tokom 2021. godine. Njihov broj je tokom 2020. godine znatno povećan, što je dovelo do dodatnog pritiska na budžete oba entiteta. Kretanja broja penzionera u narednom periodu najviše zavise od trajanja pandemije i početka procesa vakcinacije, što determinira smrtnost ovog dijela populacije”, navodi se dalje.

Prvi kvartal 2021. godine je bio posebno izazovan za bosanskohercegovačku ekonomiju. COVID-19 pandemija je prouzrokovala brojne probleme − veći broj nezaposlenih osoba, rast cijena, budžetske nestabilnosti i, posljedično, naglašavanje političkih, socijalnih te naročito zdravstvenih kriza.

“Većina vlada u Bosni i Hercegovini je već anticipirala navedeno, predlažući i usvajajući znatno manje budžete u odnosu na prijedloge iz 2019. godine, odnosno početak 2020. godine. Osnovni izazovi domaće ekonomije, koji su proistekli iz prvog kvartala, se odnose na treći val pandemije i njegove posljedice po domaću ekonomiju, kakve su izostanak vakcina, kao i parcijalna zatvaranja ekonomije (lockdown), poput onih u Kantonu Sarajevu. Vlade nemaju inovativna ekonomska rješenja niti planiraju svoje poteze u tom smjeru. Ono što je posebno izazovno jesu negativni ekonomski trendovi, naročito u zemljama Evropske unije (EU). Ovi trendovi će imati izuzetne posljedice po ekonomiju Bosne i Hercegovine, što vjerovatno opravdava postojeću procjenu od 2,8% rasta/oporavka u ovoj godini”, kažu oni.

Rezultati provedenog istraživanja u okviru izvještaja ukazuju na to da privredni subjekti u Bosni i Hercegovini ukupnu poslovnu klimu percipiraju kao nepoticajnu, pri čemu ne vide da se ona nešto bitnije mijenja u posljednjih pet godina. Posebno se ističu četiri prepreke koje su ispitanici prosječno ocijenili kao najveće. To su: parafiskalni i administrativni troškovi poslovanja, pravna nesigurnost i pravosuđe, javna uprava i poreske obaveze.

“Kao najznačajnija prepreka poslovanju navedeni su parafiskalni i administrativni troškovi poslovanja, što je i očekivano, jer ih privredni subjekti percipiraju kao direktan, većinom nepotreban trošak, pri čemu im posebno smeta broj potrebnih procedura za ispunjavanje propisa iz ove oblasti, kao i netransparentnost u trošenju tih sredstava, bez jasnog efekta i koristi od propisanih nameta. Pravni sistem i, generalno, pravosuđe je percipirano kao veoma značajna prepreka poslovanju. Ono što je posebno istaknuto kada je riječ o pravosuđu, jeste činjenica da se sudski postupci veoma dugo vode, uz otežanu provedbu samih sudskih presuda. Osim navedenog, česta pojava neusklađenosti zakonskih i podzakonskih akata stvara klimu nepovjerenja u pravosudni sistem kao jedan od ključeva dobre poslovne klime i privlačenja stranih investicija”, smatraju autori.

Kada je riječ o javnoj upravi, jasno se vidi da izostanak digitalizacije stvara, naročito u ovom vremenu, značajne poteškoće u poslovanju. Također, evidentan je veliki broj potrebnih koraka za dobivanje različitih dozvola te različita tumačenja propisa na različitim nivoima vlasti. Što se tiče poreskih obaveza, pored očekivane negativne percepcije same njihove visine, što se može shvatiti kao subjektivan doživljaj, jer objektivno porezi su u našoj zemlji niži u komparaciji s evropskim okruženjem, ono što posebno smeta privrednicima je postupanje poreskih vlasti u smislu naplaćivanja kazni i u slučajevima uočenih manjih nepravilnosti, umjesto primjene načela upozorenja, kao i neujednačeno tumačenje poreskih propisa na različitim nivoima poreskih tijela.

Preporuke za poboljšanje poslovne klime idu prvenstveno u smjeru poboljšanja pravnog okvira poslovanja, unapređenja efikasnosti javne uprave, smanjenja parafiskalnih davanja, uz povećanje transparentnosti utroška tako prikupljenih sredstava te jačanje fleksibilnosti tržišta rada.

Redovni ekonomski izvještaj Fondacije Friedrich Naumann djelo je ekonomista Admira Čavalića, Faruka Hadžića i Damira Bećirovića, objavljivje se četiri puta godišnje.

klix.ba