Zakonom o zabrani pušenja želi se osigurati svačije pravo na zdravlje
Prema riječima iz Ministarstva zdravstva FBiH, cilj novih mjera Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda u FBiH nije potpuna zabrana duhanskih proizvoda, već smanjenje izloženosti stanovništva, a naročito djece i starijih osoba, štetnim efektima duhanskog dima. Dakle, njime se osigurava svačije pravo na zdravlje, čist vazduh i zaštitu životne sredine.
Pravilnik, tako, zabranjuje pušenje u većini zatvorenih javnih mjesta, ali jasno definiše i uslove pod kojima je dozvoljeno pušenje u posebno predviđenim prostorijama.
“To su službe i odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ustanove koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama s duševnim smetnjama, ustanove za palijativnu njegu, ustanove za njegu starih osoba, ustanove namijenjene za izdržavanje kazne (zatvori), aerodromi, kao i ugostiteljski objekti”, obrazloženje je iz Ministarstva na upit portala Klix.ba.
Kako će se zakon odraziti na svakodnevnicu građana, redovnih pušača i industriju ugostiteljstva?
Iz Ministarstva ističu da su, prema statističkim podacima, bolesti povezane s pušenjem odgovorne za tri četvrtine smrtnih slučajeva u FBiH, što je ovaj pravilnik i učinilo nužnim korakom ka poboljšanju javnog zdravlja. Zabranama i ograničenjima podliježu svi duhanski proizvodi za pušenje, uključujući i duhan za žvakanje i oralnu upotrebu, kao i elektronske cigarete te nargile.
“Pravo svakog građanina je da bude informiran o zdravstvenim posljedicama pušenja i izlaganja duhanskom dimu u svojoj okolini. Također, pravo svakog građanina je da živi i radi u okolini bez duhanskog dima”, ističu.
S druge strane, od početka je jasno kako pravilnik najveću promjenu i izazove donosi za vlasnike ugostiteljskih objekata. Ugostitelji s manjim objektima moraju odabrati hoće li omogućiti pušenje ili ne, dok vlasnici većih prostora moraju osigurati posebne prostorije za pušenje koje zadovoljavaju tehničke standarde.
“Napominjemo da objekti površine do 50m2 mogu biti isključivo pušački ili nepušački, ali da vlasnici moraju ispuniti određene uvjete propisane pravilnikom. Vlasnici objekata površine iznad 50m2, moraju uspostaviti poseban prostor za pušenje koji ne smije biti manji od 10m2, niti zauzimati više od 20% ukupne površine uslužnog prostora. Prostorije moraju biti tehnički opremljene prema strogim standardima, uključujući ventilaciju i izolaciju kako bi se spriječilo prodiranje duhanskog dima u ostatak prostora”, navode iz Ministarstva.
Pozivajući se na pojedina istraživanja u svijetu, iz Ministarstva tvrde da praksa uvođenja ovakvih pa i strožijih zakona “nije donijela dugoročne negativne efekte za ugostitelje”, što predviđaju da će biti slučaj i ovdje. Donošenje zakona je, smatraju, strateška i dugoročna mjera.
Kako će se provoditi kontrola zakona i ko je odgovoran za nadzor?
S obzirom na to da je cilj kako pravilnika, tako i samog zakona, prvenstveno očuvanje javnog zdravlja, inspekcijski nadzor (Federalna uprava za inspekcijske poslove te kantonalni inspekcijski organi) će igrati ključnu ulogu u njegovoj provedbi.
“Zakon, između ostalog, propisuje novčane kazne koje se kreću od 2.000 do 5.000 KM za pravna lica, 500 do 2.500 KM za vlasnike i korisnike prostora u kojem je pušenje zabranjeno, dok će fizička lica koja krše ovu odredbu platiti kaznu od 100 KM”, ističu iz Ministarstva zdravstva FBiH.
Koje kategorije ovaj zakon neće pretjerano pogoditi
Ministarstvo je potvrdilo da upotreba bezdimnih duhanskih proizvoda i onih koji funkcionišu na principu zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana neće biti zabranjena u zatvorenim prostorima.
Naime, ova vrsta proizvoda predstavlja opciju za pušače koji traže manje štetne alternative. Prednost ovih proizvoda u odnosu na cigarete je što ne emituju duhanski dim i samim tim ne dovode do pasivnog pušenja.
Vrijedi napomenuti i kako su se pojedini ugostiteljski objekti već prilagodili promjenama. Prema popisu ugostiteljskih objekata u kojima je pušenje zabranjeno, u Kantonu Sarajevo 9. septembra bilo je 39 (prijavljenih) objekata koji su čak i prije izdavanja pravilnika dozvoljavali samo uređaje za zagrijavanje duhana. U Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu tada ih je bilo sedam, po dva u Srednjobosanskom i Unsko-sanskom te pet u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
U konačnici, jasno je da će novi pravilnik donijeti brojne promjene, za neke manje, a za neke veće, dok istovremeno, on otvara prostor za različite prilagodbe i inovacije u sektoru ugostiteljstva, ali i među građanima.
Zakon nudi jasne smjernice i prilike za prilagodbu, a nadležni organi zarad cjelokupne zdravstvene slike nastaviti će pratiti njegovu implementaciju kako bi osiguralo poštivanje pravila i zaštitu građana.
