Period od rođenja do polaska djeteta u školu se dijeli na rano djetinjstvo i predškolski period. Dok je u prvoj etapi razvoja dominantna uloga percepcije, druga je najpodesnija za odgojne uticaje. Uvažavajući navedeno, postoji neupitna saglasnost u nauci o važnosti porodice u odgajanju djece, ali i o potrebi organizovanog djelovanja na cjelokupni razvoj ličnosti djece. Još od početka XIX stoljeća i pojave organizovanog rada i odgojno-obrazovnog djelovanja, stalna je težnja i nastojanje da se ovaj period adekvatno tretira i iskoristi.
Benjamin Blum, američki naučnik je, govoreći o važnosti predškolskog perioda i potrebe za organizovanim radom, isticao da inteligencija čovjeka u prvih 4-5 godina života dostiže 2/3 inteligencije koju će imati sa 17 godina. Zaključuje da su prve godine ljudskog života najvažnije za intelektualni razvoj. Osnovni zadatak intelektualnog odgoja je razvijanje saznajnih i izražajnih sposobnosti (opažanje, pažnja, pamćenje, mašta, mišljenje, govor).Drugi zadatak je podsticanje prirodne radoznalosti i motivacije za rad i učenje, a treći je stvaranje uslova za sticanje elementarnih predstava o prirodi i uvođenje djece u matematičko-logičke odnose.
Osim intelektualnog, fizičkog odgoja, ovaj period je doba intenzivnog razvoja i u polju estetskog odgoja, a odnosi se na proces razvijanja sposobnosti opažanja, doživljavanja, ocjenjivanja i stvaranja lijepog.
Nastojeći iskoristiti velike mogućnosti odgojno-obrazovnog djelovanja na djecu, savremeno društvo je institucionalno i organizovano uredilo ovu oblast. S tim u vezi ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja svoj rad organiziraju nastojeći ostvariti i doprinijeti svestranom odgoju ličnosti djeteta.
Osnovni oblici rada u predškolskim ustanovama su: igra, usmjerene aktivnosti i slobodne aktivnosti. Oni se međusobno prepliću, dopunjuju i prožimaju. Igra omogućuje djetetu sticanje prvih predstava o svijetu, o sebi, ali i uči da sarađuje sa drugima. Međutim, sama igra nije dovoljna niti jedina u odgojno-obrazovnom radu, te ju dopunjavaju usmjerene i slobodne aktivnosti. Usmjerene aktivnosti su organizovani i planirani oblici koji se ostvaruju po određenom programu i pod rukovodstvom odgajatelja.
U tom procesu izuzetno bitna je uloga odgajatelja. Odgojna uloga odgajatelja ogleda se kroz uticaj na razvijanje empatičnog ponašanja, usvajanja kulturnih i higijenskih navika, te prevazilaženje na što bezbolniji način proces adaptacije (stvaranje osjećaja sigurnosti i pripadanja kod djeteta). Obrazovna uloga odgajatelja odnosi se na uticaj odgajatelja na prepoznavanje i iskorištavanje djetetovih potencijala, te razvijanje individualnih karakteristika. Oni su istraživači svoje odgojne prakse koji dokumentiraju proces (aktivnost djeteta) kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve djeteta, ali i na sva ona praktična i teorijska pitanja koja se u svakodnevnom radu postavljaju pred njih. Odgajatelj u ravnopravnoj komunikaciji omogućava djetetu izražavanje vlastitih potencijala autentičnost i kreativnost.
Imajući u vidu sve navedeno, odgajatelja bismo mogli nazvati i aktivnim graditeljem znanja.
Činjenica da ove godine počinje primjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju za svu djecu u SBK-u, korak je naprijed u nastojanju da sva djeca budu obuhvaćena organizovanim predškolskim odgojem i obrazovanjem, bez obzira na trajanje obaveznog programa.
Pripremio Ahmed Kapetan, prof. pedagogije
