Pet razloga zašto bi četverodnevna radna sedmica mogla biti budućnost rada

0
23

Organizacijski psiholog Adam Grant je podsjetio na iskustvo američkog industrijalca Henryja Forda, govoreći u prilog četverodnevne radne sedmice.

“Henry Ford je prije jedno stoljeće, ne znajući da ima prosvjetiteljske poglede o menadžmentu i brigu o ljudima, skratio radnu sedmicu sa šest na pet dana zbog toga što je shvatio da su ljudi više produktivni. Podigao se moral, bilo je više lojalnosti i bilo je manje otkaza. Rekao da je to dobro za poslovanje. Onda smo se počeli čuditi: Dobro, zašto smo stali na pet radnih dana? Da li je to naređeno ili je riječ o ljudskoj konstrukciji koju treba propitati”, ukazao je Grant.

Četverodnevnu radnu sedmicu već uvode vlade i velike kompanije – od vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata do kompanije Unilever. Pet razloga zbog kojih se smatra da su četiri radna dana dovoljna jesu to što je to dobro za planetu zemlju, da je to dobro za produktivnost i što je na dobrobit ljudi, da bi se mogli spasiti životi i uštedjeti novac, što će ljudi imati veću kontrolu nad svojim životima te što će radnici imati više fleksibilnosti.

Dobro je za planetu Zemlju

Hillary Cottam iz Centra za petu društvenu revoluciju je obrazložila zašto se sa četiri radna dana sedmično doprinosi zaštiti planete Zemlje.

“Jedna od stvari o kojima moramo razgovarati jeste klimatska agenda, jer postoje dobra istraživanja koja pokazuju da manje raditi znači to da manje putujemo i da manje kupujemo i da imamo više vremena”, istakla je Cottam.

Kada je Microsoft 2019. u Japanu uveo četverodnevnu radnu sedmicu potrošnja struje je smanjena za 23 posto, dok je potrošnja papira smanjena za 59 posto.

Dokazi ukazuju na to da je to dobro za produktivnost i dobrobit ljudi

Emirati su zaposlenima u javnom sektoru uveli četverodnevnu radnu sedmicu.

“Neki od prvih podataka koje smo prikupili su zaista obećavajući. Zaposleni, njih 70 posto je izvijestilo da učinkovitije rade, da bolje određuju prioritete i da tokom sedmice bolje upravljaju vremenom. Sjajno je to što se broj izostanaka sa posla smanjio za 55 posto te je 71 posto zaposlenika izvijestio da više vremena provodi sa porodicom”, obrazložila je ministrica razvoja UAE Ohood Bint Khalfan Al Roumi.

Četverodnevnom radnom sedmicom mogli bi se spasiti životi i uštedjeti novac

Cottam se pozvala na podatke agencija Ujedinjenih nacija kako bi naglasila koliko je dug rad štetan po zdravlje.

“Ono što je važno jeste koliko je skup prekovremeni rad. Podaci Međunarodne organizacije rada (ILO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore da nas rad ubija, jer kada mnogo radite, onda morate znati da se društvo suočava s masovnim krizama u mentalnom zdravlju. Društvo se suočava sa svim vrstama bolesti”, napomenula je.

Prema podacima WHO-a, dugi, višesatni rad godišnje u prosjeku usmrti 745.000 ljudi. Skoro devet posto globalne populacije sedmično radi 55 sati i duže.

Četverodnevnom radnom sedmicom ljudi imaju više kontrole nad svojim životom

Anne-Marie Slaughter iz organizacije New America smatra da se uvođenjem četverodnevne radne sedmice omogućava da u cijelosti budemo ljudska bića.

“Mislim da time dobijamo vrijeme da u cijelosti budemo ljudska bića. Hillary(Cottam) i ja smo mnogo pisali o onome što smo nazvali Sapiens Integra. Dakle, postoji mitski homo economicus – ljudsko biće koje je kontinuirano racionalno i koje je upravljano potrebama te postoji potpuno ljudsko biće koje je zbrinuto, koje ima interakcije i ostale dobre stvari”, navela je Slaughter.

U posljednjih nekoliko godina postoji nužda da se rad učini više fleksibilnim i mnogi radnici žele da ostane tako.

“To je možda dio utjecaja koronavirusa i pandemije tokom koje su ljudi prošli kroz rolokoster promjena. Radili su kod kuće, linija između privatnog i profesionalnog života je zamagljena. Kada su se počeli vraćati u kompanije, onda je bilo tenzija. Tražili su više fleksibilnosti, više dobrobiti”, podsjetila je ministrica iz UAE.

Radnici traže više fleksibilnosti

Zadovoljstvo radnika je na današnjem tržištu rada veći prioritet. Na to je ukazao i Jonas Prising iz globalne kompanije za zapošljavanje Manpower Group.

Naglasio je da radnici sve više žele biti u kompanijama koje im omogućavaju fleksibilnost i to da mogu praviti izbore. Ocijenio je da će tako i ostati.