U Sarajevu je nedavno potpisan ugovor o dodjeli 1,6 miliona KM bespovratnih sredstava za 18 pčelarskih udruženja u BiH u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede FARMA 2, koji finansiraju USAID i Ambasada Švedske u BiH.
Pozitivni pomaci
Navedeno je, između ostalog, da je vanjskotrgovinska razmjena meda nepovoljna za BiH, ali su evidentirani određeni pozitivni pomaci. Za prvih deset mjeseci ove godine, za razliku od prošle, ostvareno je povećanje izvoza od 48 posto. Pčelari u BiH trebali bi imati veću izvoznu paletu pčelinjih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom, kada je med u pitanju, iznosi svega oko 12 posto, i to je ono što bi se trebalo popraviti u BiH.
Prema statističkim podacima iz prošle godine, u BiH je iz 410.000 košnica proizvedeno 3.148 tona meda, a broj pčelara iznosio je između 6.500 i 9.800.
U prvih deset mjeseci ove godine bilježimo rast i uvoza i izvoza meda, ali je pokrivenost uvoza izvozom i dalje niska i iznosi oko 12,6 posto. Drugim riječima, na jednu marku izvoza bilježimo oko osam KM uvoza.
Uvoz meda u periodu januar – oktobar ove godine porastao je za 23 posto u odnosu na rezultat iz 2016. i iznosi oko 1,5 miliona KM, a to je oko 200 tona. Oko 53 posto meda uvezli smo iz Hrvatske, a ostatak iz Srbije. Prosječna cijena po kilogramu uvezenog meda je oko 7,6 KM.
Vrijednost izvoza za deset mjeseci porasla je za 48 posto u odnosu na cijelu prošlu godinu, ali još govorimo o skromnim vrijednostima, nešto manje od 200.000 KM, oko 13 tona.
Domaće tržište
Prosječna izvozna cijena je oko 15 KM, a izvozili smo na tržišta UAE 39 posto, Kuvajta 26, Saudijske Arabije osam posto i drugih zemalja.
Fokus ostaje na domaćem tržištu i supstituciji uvoza, razvijanju šire palete proizvoda i profesionalizaciji pčelara.
