Izvor: Fena (H.S.)
S obzirom na visoke temperature zraka, broj pacijenata koji zatraži hitnu medicinsku pomoć je karakterističan za ljetnje doba, ali nema velikog odstupanja u odnosu na period od prošle godine.
Specijalista urgentne medicina Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo (ZHMP KS) Amela Ramadani kaže da imaju pacijente koji se javljaju zbog svojih osnovnih oboljenja, odnosno, pogoršanja hronične bolesti usljed povišene temperature okoline, ali i povećane vlažnosti u zraku.
Shodno tome, pojasnila je ona, srčani i plućni bolesnici, kao i osjetljive kategorije stanovništva – starije osobe, trudnice i djeca, mogu osjećati tegobe zbog povišene temperature i vlage u zraku, a simptomi su slabost, iscrpljenost, malaksalost. Mogu se javiti i toplotni grčevi usljed prekomjernog znojenja.
“Najopasniji vid djelovanja visoke temperature okoline je toplotni udar, ali se on ne mora javiti ukoliko se nalazimo na otvorenom, odnosno, ne moramo biti direktno izloženi suncu. Može se javiti i u zagrijanim, toplim i prenapučenim prostorijama, u proizvodnim pogonima, kuhinjama i drugo”, kazala je Ramadani.
Na takvim mjestima, pojašnjava ona, povećana toplota i vlažnost zraka dovode do ekstremne malaksalosti, iscrpljenosti, gubitka svijesti.
Na sunčanicu su posebno osjetljiva djeca, a nastaje direktnim uticajem svjetlosti na glavu i vrat. U tom smislu, preporučuje uvijek pokrivanje glave i vrata – šeširom, kačketom, nanošenjem zaštitnih faktora.
“Preporuka za zaštitu od visokih temperatura je nadoknada tečnosti, uvijek treba nositi flašicu vode ukoliko se nalazite na otvorenom duže vremena, a za pacijente koji nisu u restrikciji soli, odnosno, koji mogu unositi so u normalnim količinama, savjetujemo neke blage rastvore soli da bi nadoknadili minerale koje velikim dijelom gubimo znojenjem”, istakla je Ramadani.
Pacijentima sa hroničnim oboljenjima, ne pogodiju visoke temperature stoga preporučuje da izbjegavaju sunce od 10.00 do 17.00 sati, da redovno uzimaju terapiju, redovno kontrolišu krvni pritisak, posebno srčani bolesnici, i da u skladu s tim rade sitne korekcije, odnosno, uzimaju terapije, da krvni pritisak ostane u nekim stabilnim vrijednostima.
Radno zaposleno stanovništvo, napominje Ramadani, zdravstveni radnici, građevinski radnici ne mogu birati kada će i gdje izaći na terenu.
“Većinom dana su i naše medicinske ekipe na terenu, ne biramo gdje će se desiti nesretni slučaj. Preporuka je da nadoknadimo tekućinu, minerale nadoknaditi, napitcima ili blago slanim, zaštititi glavu i vrat i ukoliko je moguće, sklanjati se u hladovinu, da se organizam nakratko ohladiili biti na mjestu gdje postoji strujanje zraka. Oni koji moraju raditi ako mogu da prave češće pauze, da uzimaju hladnije napitka”, kazala je u izjavi za Fenu specijalista urgentne medicina ZHMP KS dr. Amela Ramadani.
