Jena McGregor, novinarka FORBES-a
Ovo je zaista ironično, zar ne? Slack, aplikacija za razmjenu poslovnih poruka u nekom trenutku navela je mnoge uposlenike da osjete potrebu za odgovorom nakon radnog vremena, ali sada upozorava: Ljudi koji se osjećaju obaveznim da rade nakon radnog vremena također su manje produktivni.
Nova anketa Slackovog Laboratorija za radno okruženje, koja je obuhvatila oko 10.000 zaposlenih u kancelarijama, otkrila je da ljudi koji prestaju s radom na kraju radnog dana imaju 20% veću produktivnost u odnosu na one koji osjećaju pritisak da rade nakon radnog vremena. Oni koji su osjećali potrebu za radom nakon radnog vremena prijavili su dvostruko više stresa i izgaranja na poslu u odnosu na svoje kolege koji se “isključuju”.
Rezultati ankete, koji su nastavak Slackovog istraživanja Future Forum, citiranog tokom pandemije, dolaze na kraju godine kada mnogi izvršni direktori, u ime veće produktivnosti, zagovaraju mentalitet “uradi više s manje” i zahtjeve za povratak u kancelariju, što kod mnogih radnika izaziva frustraciju zbog ometanja na radnom mjestu i dužeg putovanja na posao. Međutim, takvi napori bi mogli smanjiti produktivnost.
Christina Janzer, viša potpredsjednica za istraživanje i analitiku te voditeljica Slackovog Laboratorija za radno okruženje, kaže: “Tradicionalna mudrost za produktivnost uvijek je bila da ako želite proizvesti više, jednostavno radite više.” Ovo je prilika za razbijanje mitova. Više sati ne znači nužno bolju produktivnost.”
Anketa Slacka bazira se na samoprijavljivanju odgovora umjesto na specifičnim mjerama produktivnosti sudionika istraživanja ili njihovom broju radnih sati.
Istraživanje je takođe otkrilo da su radnici u radnoj službi prijavili „zonu zlatokose“ od četiri sata dnevno kao idealnu količinu vremena za fokusiran rad, te da je više od dva sata sastanaka tačka u kojoj se osjećaju preopterećeno. U međuvremenu, polovina anketiranih radnika je rekla da rijetko ili nikada ne prave pauze tokom radnog dana.
Nalazi ankete o dugom radnom vremenu i produktivnosti jedva da su novi. Akademska istraživanja su dugo pokazala da nakon određene tačke, dodatni sati mogu dovesti do pada produktivnosti. Studija iz 2014. je, na primjer, otkrila da učinak zaposlenih naglo pada nakon 50-satnog sedmičnog rada, a zatim naglo pada nakon 55 sati.
U međuvremenu, studija Univerziteta u Bostonu pokazala je da menadžeri ne mogu napraviti razliku između onih koji zapravo rade 80 sati sedmično i onih koji se pretvaraju da to rade.
Zatim, tu je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, koje zaključuje da je rad 55 ili više sati sedmično povezan s procijenjenim 35% većim rizikom od moždanog udara i 17% većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti.
Slackova anketa je također pokazala da su oni koji su prijavili najveću produktivnost češće rekli da su koristili strategije upravljanja vremenom kao što je određivanje vremena samo za određene zadatke, provjeravanje e-pošte u određeno vrijeme i postavljanje tajmera kako bi bili fokusirani.
Forbes
