Baš u vrijeme kada BiH počinje ostvarivati značajnije prihode i kada se o turizmu sve češće govori kao o jednoj od strateških grana ekonomskog razvoja, fotografije Jablaničkog jezera koje je u ponedjeljak objavio NVO “Zeleni Neretva” iz Konjica vraćaju nas u surovu realnost.
Jezero čije su plaže nedavno uvrštene među 100 najboljih u svijetu prekriveno je slojem algi.
Prema riječima Amira Variščića, predsjednika Udruženja “Zeleni Neretva”, zahvaćen je prostor u dužini od desetak kilometara.
– Mnogi ne razumiju i misle da se radi o nekom trenutnom zagađenju, ali ovo je posljedica problema koji traje godinama. Cvjetanje algi dešava se zbog prevelikog prisustva fosfata i nitrata, koji su, uz kalij, poznati kao osnovna hrana za bilje. Evo, treće proljeće zaredom s toplijim danima ovo se dešava, ali nikada kao sada, u ovolikoj količini i ovakvom obliku – kaže Variščić.
Dodaje da se precizne razmjere štete po biljni i životinjski svijet ne mogu znati, jer prilikom cvjetanja alge crpe velike količine kisika, pa dolazi i do uginuća drugih organizama.
– Vlada FBiH već 16 godina, svake tri do četiri godine, donosi uredbu o uvjetima ispuštanja materija u vodotoke. Tu je nekih 30 stranica, gdje je do u mikron opisano koliko čega se smije ispustiti. Posljednja tačka u uredbi, koja se ponavlja već 16 godina, jeste da preduzeća koja još nisu nabavila pročistače nisu dužna da poštuju ovu uredbu – kaže Variščić o uzroku ovog i niza drugih ekoloških problema u BiH.
Najveći dio fosfata, dijelom i nitrata dolazi iz konjičke metalske industrije, zatim poljoprivrede korištenjem vještačkih đubriva, a ostatak iz domaćinstava i neriješenih kolektora.
avaz
