Prema istraživanju konsultantske kuće McKinsey, koje je obuhvatilo osam velikih ekonomija, Kinu, SAD, Indiju, Veliku Britaniju, Francusku, Španiju, Njemačku i Japan, ukupno 100 miliona radnika morat će promijeniti zanimanje do 2030. godine. Porast će potražnja za radnicima viših kvalifikacija, poput zdravstvenih radnika, STEM zanimanja i slično, dok će opadati potražnja za srednje i niskokvalifikovane radnike, poput radnika u proizvodnji ili u ugostitetljstvu.
Niko sa sigurnošću ne može predvidjeti budućnost, ali je jasno da se svijet rada mijenja. Promijenio se i unazad dvadeset, trideset godina, a mijenjat će se, naravno i u budućnosti. Posljednjih 50 godina nastao je cijeli niz novih zanimanja, pogotovo u području interneta, pa sada imamo specijaliste za društvene mreže, stručnjake za optimizaciju internetskih stranica za tražilice, dizajnere mobilnih aplikacija. Sva ta zanimanja prije dvadeset godina nisu postojala, a danas ljudi od tih poslova žive i dobro su plaćeni.
Isto tako, razvoj tehnologije neka zanimanja čini nepotrebnima, pa ona nestaju. Nove tehnologije često izazivaju nesigurnost i strah da će mnogi, danas uobičajeni poslovi, nestati. Da će ih obavljati roboti ili umjetna inteligencija. U posljednje vrijeme pažnju javnosti privlači ChatGPT, relativno novi alat koji se bazira na umjetnoj inteligenciji. Radi se o jezičnom alatu koji može kreirati tekstove koji izgledaju kao da ih je pisao čovjek.
Razvoj tehnologije neke poslove gasi, druge stvara. Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine oko 85 miliona poslova do 2025. godine zamijenit će robotizacija, a istovremeno će se u tom procesu kreirati 97 miliona novih poslova. Gubitnici će, očekivano, biti radnici nižih kvalifikacija, prenosi Telegram.
Osim razvoja tehnologije, neke trendove koji mijenjaju način na koji obavljamo poslove ubrzala je i pandemija, koja je, srećom, iza nas. Prije svega, ojačao je rad na daljinu. Čak i one organizacije u kojima je to bila iznimka, shvatile su da se određeni poslovi, barem dio vremena mogu obavljati na daljinu.
Koji će poslovi biti posebno traženi. Smanjit će se potražnja i za jednostavnijim kancelarijskim zanimanjima. A posebno bi mogli biti traženi oni koji rade poslove vezane za zelenu ekonomiju, vjetroelektrane, solarne panele i slično, s obzirom na to da najrazvijenije zemlja planiraju velika ulaganja na tom području.
Većina razvijenih ekonomija suočava se sa starenjem stanovništva, pa nije teško predvidjeti da će i u budućnosti rasti potražnja za medicinskim osobljem, njegovateljima, asistentima u kući i svim ostalim zanimanjima vezanim za pomoć starijim osobama.
S druge strane, vidljivo je da se trgovine sve više automatiziraju, pa u svijetu postoje i potpuno automatizirane trgovine, bez osoblja. Iz svega toga je jasno da će se smanjiti potreba za radnicima u trgovini.
Hoće li se u budućnosti raditi od kuće ili u kancelariji? Odgovor je kombinovano. Naime, McKinsey je u osam promatranih zemalja analizirao 2.000 zadataka u oko 800 poslova te su došli do zaključka da u naprednim ekonomijama oko četvrtine radne snage može raditi od kuće u rasponu od tri do pet dana sedmično.
faktor
