Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u intervjuu za Glas Amerike govorio je o predstojećoj misi za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali, ramazanskim iskušenjima muslimana za vrijeme vanredne situacije izazvane pandemijom koronavirusa, očuvanju zdravlja, zaštiti radnih mjesta, ali i o naučenim lekcijama strpljenja.
VOA: Sarajevski kardinal Vinko Puljić u subotu će predvoditi misu zadušnicu za vojnike i civile ubijene tokom bijega u Austriju. Tradicionalno okupljanje u Bleiburgu je otkazano zbog pandemije, a crkva u Austriji ne želi održati misu jer smatra da na taj način promovira nacionalizam, a ne vjeru. Koji je stav Islamske zajednice?
Reisu-l-ulema: Katolička crkva ima pravo donositi odluke autonomno i, kada je riječ o obredu, niko joj nema pravo zabraniti bilo šta. Reakcije u Sarajevu govore da je odgovornost adresirana na krivu adresu i to nije dobro. Pokrovitelj manifestacije je Sabor Republike Hrvatske. Političari u Sarajevu umjesto da adresiraju odgovornost na političku adresu, pokušavaju to izručiti Katoličkoj crkvi. Postoji politička odgovornost Hrvatske, a najlakše je sve pripisati crkvi. Zbog čega Hrvatska komemoraciju obilježava na ovakav način, ako je to upitno? Kardinal će predvoditi misu u Sarajevu i to je njegova obaveza prema vjernicima. U Sarajevu se spojilo sekularno i vjersko, odnosno vjersko i političko i vjerovatno kardinal o tome nije dovoljno vodio računa.
VOA: Reakcije koje su stigle sa svih nivoa su stvorile tenzije u glavnom gradu BiH. Da li se, po vama, na ovaj način pokušava stvoriti jaz između katolika i muslimana?
Reisu-l-ulema: Hrvati u BiH imaju povjerenje u crkvu više nego u hrvatsku politiku. Ni u kom slučaju muslimani u BiH ne trebaju upućivati oštrice prema kardinalu i Katoličkoj crkvi. U obzir ne smiju doći demonstracije koje su najavljene. Trebamo ostati dostojanstveni. Neki to pokušavaju povezati sa gradom, ali Sarajevo ništa ne obilježava. Katolička crkva ima misu u Sarajevu i to treba ostati u prostoru katedrale, izvan toga se ne treba ništa događati. Neko vjerovatno želi da između muslimana i katolika ili nekoga trećeg, dođe do nesuglasica, ali trebamo poštivati jedni druge. Ovih dana obilježavamo Dan borbe protiv fašizma i fokus treba biti na žrtvama fašizma, pogotovo Jevrejima koji su stradali u holokaustu. Obilježiti Dan pobjede nad fašizmom je obaveza svih nas. I u Bleiburgu je bilo ljudi koji su vršili najgore zločine, a vjerovatno je bilo i nevinih ljudi. Ne treba od vjerskih zajednica tražiti da utvrđuju činjenice koje su trebale utvrditi države, državni sudovi i historija. Propustili smo to uraditi na vrijeme i nije uredu sve to sada izručiti jednoj vjerskoj zajednici.
VOA: U petak je klanjan prvi džuma-namaz tokom mjeseca ramazana. Džamije za vjernike su djelomično otvorene nakon skoro dva mjeseca restriktivnih mjera. Kakav je bio osjećaj za vjernike s obzirom na to da je ovaj ramazan drukčiji nego ostali?
Reisu-l-ulema: Ramazan je za muslimane širom svijeta poseban i najsvetiji mjesec u kojem upražnjavamo ibadete. Ovo je, vjerovatno, prvi put u novijoj povijesti da su muslimani svugdje u svijetu zahvaćeni pandemijom i da se ramazan dočekuje u posebnim prilikama. Navikli smo da ramazan provodimo u džamijama, na teravih-namazima i mukabelama te smo svi osjetili nedostatak. Kada smo ponovo otvorili džamije u ograničenoj mjeri, vidjeli smo koliko su ih se ljudi zaželjeli. Svi su pokazali radost što su se ponovo mogli okupiti u džamijama za vrijeme ramazana. Ja se nadam da ćemo do kraja mjeseca imati sve bolje prilike i da ćemo se vratiti uobičajenim tokovima života tokom i poslije ramazana. Sve na ovom svijetu je prolazno, i ovaj virus ima rok trajanja i nadamo se da u ovoj godini iščeznuti.
VOA: Da li će do kraja ramazana džamije otvoriti svoja vrata i za klanjanje teravih-namaza? Na koji način će biti organizirano klanjanje Bajram-namaza?
Reisu-l-ulema: Razmišljamo o tome da posljednjih deset dana ramazana otvorimo džamije za klanjanje teravih-namaza u mjeri u kojoj su trenutno i dnevni namazi. Osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina ipak će kod kuće obavljati vjerske obrede i za njih će i dalje važiti iste mjere. Džamije planiramo otvoriti i za noćne namaze. Razmatramo i mogućnost organiziranog klanjanja Bajram-namaza na musalama, u sportskim dvoranama, stadionima. Isto tako i za 27. noć ramazana koja je u tradiciji muslimana vrlo posjećena.
VOA: Do sada ste mnogo puta govorili o lekciji strpljivosti za ramazan, a sada je upravo bilo vrijeme provjere? Da li mislite da smo prošli provjeru strpljivosti?
Reisu-l-ulema: Sada je na ispitu ono što smo mogli naučiti iz ramazana prethodnih godina, ali i iz ovoga i smatram da smo do sada položili ispit strpljivosti. Bit će potrebno još mnogo odricanja, ramazan nam može dati snagu da budemo strpljivi. Nadam se da ćemo i poslije ramazana nastaviti primjenjivati lekcije koje smo naučili. Ovo je za nas nova situacija, dok god se ne nađe vakcina protiv virusa. S druge strane, smatram da se život ne treba zaustaviti, moramo naći načina da živimo, da pokrenemo život. Ljudi se trebaju vratiti svojim poslovima. Za ljudski rod bi bilo pogubnije da stanemo, da se ne krećemo i da ne upražnjavamo oblike života. U ne kretanju je ljudska smrt. Čovjek je biće i treba se kretati, ali moramo naučiti kako da se nosimo s izazovom pandemije. Iz ramazana, posta, strpljivosti i odgovornosti prema životu, možemo naučiti. Ovaj virus je velika kušnja i pouka kako da u budućnosti gledamo na život i kako ga možemo organizirati na drukčiji način, a ne zaustaviti ga. Trebamo se suočiti sa strahovima koje imamo. Nadam se da će čovječanstvo iz ovoga izaći jače.
VOA: Pomenuli ste povratak na posao i zaštitu radnih mjesta. Ekonomski stručnjaci u određenim mjerama već predviđaju lošu situaciju. Na koji način ljudi mogu balansirati između opstanka i borbe za radna mjesta i strpljivosti o kojoj ste govorili?
Reisu-l-ulema: Umjesto da razmišljamo o otpuštanju ljudi, trebamo razmišljati kako tražiti nove prilike i zaposliti ljude. Prilike uvijek postoje i odgovorni poslodavci uvijek mogu preorijentirati proizvodnju tako da sačuvamo radna mjesta. Jedna je borba za zdravlje, a druga za radna mjesta. I jedna i druga se tiču ljudi, vrlo konkretno. Apeliram na poslodavce da ne otpuštaju radnike, da ih preusmjere na proizvodnje koje su trenutno potrebne. Velika Božja blagodat se uvijek otvara pred nama kada vodimo računa jedni o drugima. Najlakše je otpustiti ljude, ali imetak ima potrebe za božjim blagoslovom. Smatram da će Bog dati blagoslov poslodavcima koji vode računa o radnicima, a oni koji to budu uradili na neljudski način, Bog će ih staviti na velike kušnje. Apeliram da budemo posvećeni očuvanju radnih mjesta na isti način na koji se štitimo od virusa.
VOA: 27. marta ove godine pozvali ste vjernike da ostanu kućama poručivši kako je „ostati kući ovih dana najveće dobročinstvo“. Vaša naredba je maksimalno ispoštovana širom BiH s obzirom i na dolazak ramazana. Da li je Islamska zajednica adekvatno reagirala i bila spremna na vanrednu situaciju?
Reisu-l-ulema: Država od Islamske zajednice nije tražila zatvaranje džamija, ali smo odluku donijeli na organima IZ, imajući u vidu da je riječ o ozbiljnoj krizi. Sagledali smo okolnosti i kazali da je zdravlje ljudi ispred obreda. Zatvorili smo džamije, ne u potpunosti, jer smo smatrali da džemat treba funkcionirati bar u unutar džematskog odbora. Velike skupove smo ograničili na mali broj ljudi i pokazalo se da smo bili u pravu. Nismo prekidali obrede, ali smo ljude zaštitili od masovnog okupljanja i nismo imali nijedan slučaj da su džamije bile žarište zaraze. BiH se dobro ponašala u ovoj situaciji i to govori da su ljudi odgovorni. S obzirom na to je da je pred nama Bajram, molim muslimane da ne popuštaju u disciplini jer je život iznad svega, Božji dar. Bit ćemo pitani za zdravlje ako ga narušimo.
