U tom segmentu, važno je istaći da je BiH država koja ima tri javna preduzeća koja se bave energijom. Radi se o Elektroprivredi BiH, Elektroprivredi HZHB i Elektroprivredi RS.
Vjetroparkovima se zasad bave samo Elektropriveda BiH i HZHB, a ukupno su aktivne tri vjetroelektrane.
Pod nadležnošću Elektroprivrede HZHB nalaze se Mesihovina i Jelovača, u blizini Tomislavgrada. Ukupna snaga Mesihovine i Jelovače je 50,6, odnosno 36 megavati, te imaju godišnju proizvodnju od 165,17, odnosno 110 GWh. Izgrađeni su 2018. i 2019. godine, respektivno.
Što se tiče nadležnosti Elektroprivrede BiH, trenutno je u funkciji vjetropark Podveležje. O ovoj vjetroelektrani, ali i o drugim temama vezanim za proizvodnju električne energije govorio je Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine.
Foto: E. M./Klix.ba
Na samom početku razgovora, Tanović je govorio o kapacitetima vjetroparka Podveležje.
“Ovaj vjetropark ima instalirano 15 agregata po 3.2 megavata snage. Ukupno instalirana snaga je 48 megavata. Godišnja proizvodnja je planirana na 120 gWh, s tim da mi pokušavamo da izvučemo i do 130 gWh. To sada zavisi od vremenskih prilika, odnosno od brzine vjetra na Podveležju. U planu EP BiH je jedan vjetropark na Vlašiću, a to je sljedeći projekat koji bi trebao biti završen u narednom periodu”, istakao je Tanović.
Ovdje je važno istaći nekoliko detalja vezanih za novi projekt u kontekstu vjetroelektrane u nadležnosti EP BiH. Vjetropark na Vlašiću će imati snagu od 50 MW. U skladu s nacionalnim strategijama za obnovljive izvore energije, postrojenje – koje uključuje 18 vjetroturbina i njihovu povezanost s nacionalnom energetskom mrežom – očekuje se da će proizvoditi 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno potrošnji energije 20.000 domaćinstava, i da će smanjiti emisiju CO2 za 140.000 tona godišnje.
Foto: E. M./Klix.ba
Osim što doprinosi ciljevima zemlje u vezi s obnovljivim izvorima energije i smanjuje ovisnost o uglju, ovaj projekt podržava prelazak na ekonomiju s niskim emisijama ugljen-dioksida i potiče održivi razvoj. Projekt je prepoznat kao Flagship 4 – Obnovljiva energija u EU ekonomskom i investicionom planu. EU je dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od preko 21,8 miliona eura, a Evropska investiciona banka odobrila povoljan kredit u iznosu od 36 miliona eura.
Unutar Evropske unije postoji značajan program da se postepeno prelazi na obnovljive izvore energije. Targeti za EU su da do 2030. godine barem 42,5 posto ukupne proizvodnje električne energije stigne od obnovljivih izvora. Posljednje informacije kažu da 2022. godine 23 posto struje u EU stiglo iz obnovljviih izvora energije.
Govoreći o tim ciljevima za BiH, Tanović ističe da EP BiH ima plan veće proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
“EP BiH napravila je dokument razvoja elektroprivrede do 2050. godine gdje je planirano za svaku godinu u kojem smjeru će se kretati proizvodni portfolio EP BiH. U tom smislu imamo postepeno gašenje termoelektrana i povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Bitno je naglasiti da je proizvodnja iz obnovljivih izvora tzv. nekontrolisana ili neupravljiva, što je za elektroenergentski sistem vrlo nezgodno. Ako vremenski uslovi nisu pogodni, proizvodnja iz obnovljivih izvora je smanjena, zbog čega još uvijek moramo imati tradicionalne izvore energije poput termoelektrana, iako idemo u smjeru gašenja ovih izvora energije. Već smo ugasili četiri bloka po 32 megavata u Termoelektrani Kakanj, te dva bloka po 32 megavata u Tuzli, te krajem prethodne godine smo ugasili jedan blok od 100 megavata u Tuzli. Planira se u narednom periodu ostavljanje u pogonu samo one blokove koji će obezbijediti stabilnu proizvodnju električne energije, odnosno negdje do 50 posto udjela u proizvodnji. Trenutno je omjer proizvodnje iz obnovljivih izvora energije oko 25 do 30 posto, u zavisnosti od vremenskih uslova”, rekao je
Izvršni direktor za proizvodnju u EP BiH dalje kaže kako su u planu nove lokacije za izgradnju elektrana koje će raditi na obnovljivim izvorima, a istakao je i važnost finansiranja koje dolazi van BiH.”Vjetropark Podveležje je finansirao KFW, a što se tiče ostalih obnovljivih izvora energije, plan EPBiH je da se svi projekti vezani za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije finansiraju od sredstava i kredita Evropske unije, odnosno EBRD-a, Evropske investicione banke, KFW-a i ostalih međunarodnih institucija koje žele ulagati u obnovljive izvore energije. Vlastita sredstva se neće koristiti u ovu namjernu osim one količine koju traži kreditor. Prije nekoliko dana je potpisan ugovor s EBRD-om oko izgradnje solarnih, odnosno fotonaponskih elektrana Gračanica I i Gračanica II, uz kredit jedne komercijalne banke”, rekao je Fahrudin Tanović za Klix.ba.
klix.ba
