Otvoreno europsko tržište rada posljednjih godina djeluje kao magnet za domaću radnu snagu s obzirom na veće plaće i bolje uvjete rada.
Tome najbolje svjedoči podatak da je BiH za deset godina napustilo oko 660.000 radnika, a otjerali su ih, smatraju stručnjaci, nepravda, korupcija, nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla…
Sve masovnije iseljavanje i poslodavce je dovelo u nezahvalnu poziciju, pa tako danas umjesto domaćih radnika zapošljavanju Nepalce, Filipince…
I unatoč tome što poslodavci muku muče s pronalaskom adekvatne radne snage, podaci pokazuju da BiH i dalje ima veliku nezaposlenost. Kako je pokazala anketa o radnoj snazi koju je predstavila Agencija za statistiku BiH, u četvrtom tromjesečju 2023. godine radnu snagu u BiH činilo je 1,398 miliona osoba, od kojih je 1,221 milion (87,4 posto) zaposlenih i 177 hiljada (12,6 posto) nezaposlenih osoba. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj zaposlenih osoba povećao se za 1,6 posto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 6,2 posto. Broj osoba izvan radne snage u BiH u četvrtom tromjesečju 2023. iznosio je 1,481 milion i smanjio se za 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Prema podacima iz ankete o radnoj snazi, u četvrtom tromjesečju 2023. godine, od ukupnog broja osoba koje čine radnu snagu, 852 hiljade (60,9 posto) su muškarci, a 546 hiljada (39,1 posto) su žene. U ukupnom broju osoba izvan radne snage 552 hiljade (37,3 posto) su muškarci, a 928 hiljada (62,7 posto) su žene. Od ukupnog broja zaposlenih osoba 764 hiljade (62,5 posto) su muškarci, a 457 hiljada (37,5 posto) su žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 88 hiljada (49,9 posto) su muškarci, a 89 hiljada (50,1 posto) su žene. Kako se navodi u detaljnoj analizi državne agencije, od ukupnog broja zaposlenih osoba, 65,7 posto osoba pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 27,4 posto starosnoj skupini od 50 do 64 godine, 5,7 posto starosnoj skupini od 15 do 24 godine i 1,2 posto ima 65 i više godina. Prikazali su i stupanj obrazovanja zaposlenih osoba.
Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da 69,3 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom – 23,1 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem – 7,7 posto, priopćeno je iz ove agencije. Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje da najveći udio u zaposlenosti imaju zaposlenici – 86,6 posto, zatim samozaposlenici – 11,5 posto i neplaćeni pomažući članovi – 1,9 posto.
Najviše zaposlenih osoba radilo je uslužnim djelatnostima – 59,2 posto, zatim u industriji i građevinarstvu – 33,3 posto i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu – 7,5 posto. U četvrtom tromjesečju 2023. godine od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 52 hiljade ili 29,4 posto tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 hiljada ili 16,3 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 96 hiljada ili 54,3 posto.
Ekipa portala Vecernji.ba je provjerila i koliko su iznosile prosječne mjesečne zarade. Kako je prikazano u podacima u četvrtom tromjesečju, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 1295 KM, a u trećem tromjesečju iste godine iznosila je 1269 KM, što pokazuje da je prosječna mjesečna isplaćena plaća u četvrtom tromjesečju 2023. nominalno viša za 2,1 posto u odnosu na treće tromjesečje iste godine.
Budući da je anketa o radnoj snazi prikazala da je najveći broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima, prema službenoj statistici, oni su mjesečno zarađivali 1354 KM. Građevinari su prosječno mjesečno zarađivali 973 KM, u radnici u prerađivačkoj industriji 1038 KM, dok su zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu zarađivali 1123 KM.
Zaposleni u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom prosječno su zarađivali 1796 KM, trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala 1022 KM, dok su prijevoznici i skladištari prosječno mjesečno zarađivali 1159 KM. Zaposleni u djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i posluživanja hrane prosječno su u navedenom tromjesečju zarađivali 851 KM, a u poslovanju s nekretninama 1166 KM. Dvije djelatnosti posebno su se istaknule kada promatramo visoku zaradu, a to su informacije i komunikacije, u kojima zaposleni mjesečno zarade 1890 KM, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – 1850 KM.
Radiosarajevo.ba
