Izvor: Agencija Anadolija (S.M.)
Pješačkim pohodom pod nazivom “Put istine i sjećanja” i obilaskom mezarja obilježena je 29. godišnjica zločina nad civilima u selu Ahmići kod Viteza. Na današnji dan 1993. godine u ranim jutarnjim satima, pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) ubili su u Ahmićima 116 civila bošnjačke nacionalnosti, te spalili njihovu imovinu.
Najmlađa žrtva imala je samo tri mjeseca, a najstarija 82 godine.
Za posmrtnim ostacima još 15 žrtava i dalje se traga.
U oviru obilježavanja godišnjice proučen je Jasin-i-šerif na Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu, a održana je i komemoracija u Ahmićima. Poručeno je kako se neće odustati od traganja za pravdom i istinom, kao i za nestalima.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović i brojne delegacije nekoliko nivoa vlasti položili su cvijeće i odali poštovanje žrtvama zločina u Ahmićima.
“Pored boli koju osjećamo za 116 nevino ubijenih civila u Ahmićima, danas, u ovom trenutku, najviše boli činjenica što svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u tom groznom zločinu nisu došli pred lice pravde i što još uvijek sva tijela nisu pronađena”, rekao je Džaferović.
Džaferović: Borit ćemo se za istinu
On je naglasio kako su to stvari koje posebno bole te da je 29 godina bilo sasvim dovoljno vremena da svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u izvršenju ovog zločina dođu pred lice pravde.
Prema Džaferovićevim riječima, to je dovoljno vremena da se sazna gdje su tijela ubijenih.
“Moja poruka je da se mi nećemo proći dok smo živi, a i ovi poslije nas koji dolaze, pa i oni poslije njih i tako sve dok se svaki onaj koji je na bilo koji način učestvovao u ovom zločinu, ne dovede pred lice pravde. Odustati nećemo! Nemamo pravo na to. Tragat ćemo za tijelima. Borit ćemo se za istinu o onome što se dogodilo ovdje u Ahmićima. Borit ćemo se za pravdu”, poručio je Džaferović.
Dodao je kako je puno pokušaja izjednačavanja krivice i zamagljivanja istine.
“Svi oni koji se bave tim nečasnim radnjama, moja im je poruka da od toga odustanu, jer istinu nikada neće moći staviti pod noge. Istina se nikada nikome nije dala staviti pod noge. Ona je uvijek dolazila s manje ili više poteškoća na mjesto koje joj pripada”, rekao je Džaferović.
Spomen-ploča Dobrili Kalabi i tevhid za žrtve
U Ahmićima je otkrivena i spomen-ploča Dobrili Kalabi, koja je ubijena 5. jula 1993. godine snajperom u Vitezu, na radnom zadatku za britanske snage UNPROFOR-a. O njenoj hrabrosti govorio je i Bob Stewart, član Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, pukovnik u penziji i bivši komandant britanskih snaga UNPROFOR-a na ovom području.
Stewart je kazao kako je danas u Ahmiće došao sa svojim oficirima koji su s njim tu bili i prije 29 godina.
“Nema nijedne osobe koja nije duboko osjetila ono što su otkrili i naši ovdje. Želim reći svima da mi u Ujedinjenom Kraljevstvu zaista razmišljamo i stalo nam je do onoga što se desilo u BiH”, rekao je Stewart.
Dodao je kako je zbog toga 40 njih o vlastitom trošku došlo kako bi odali počast i prisjetili se onoga što se dogodilo u Ahmićima.
Prisjetio se i Dobrile Kalabe, koja je bila njegov prevodilac, a ubijena je na radnom zadatku.
“Ovo je Bosna, ovo je Evropa, i to želim reći. To je Bosna – tri naroda, država u Evropi”, rekao je Stewart.
U gornjoj džamiji u Ahmićima klanjan je podne-namaz i proučen kelime-i-tevhid.
S komemoracije u Ahmićima upućen je apel za pomoć u potrazi za nestalima i zadovoljavanje pravde. Istaknuto je kako se, tražeći istina, gradi suživot.
Identifikacija žrtava
Rečeno je i kako će biti poduzeti koraci za gradnju svojevrsnog memorijalnog centra kako bi se sačuvala kultura sjećanja.
Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.
Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.
U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise, koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina, koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.
Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina, rođenog 1976. godine, i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979).
Presude
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u zločinu, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri” Miroslava Cicka Bralu na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu. Tihomir Blaškić osuđen je na devet godina zatvora, a na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
