Ekipa serijala Tour de BiH stiže i do jugozapada Bosne i Hercegovine. U ovoj epizodi posjetićemo Livno i Kupres. Krećemo od Livna, čija nas priroda već na prvi pogled fascinira i potiče na razmišljanje. Toliko potencijala i prirodnih fenomena na jednom prostoru.
Uz kontinuiran rad na brendiranju i promociji, Livno bi kroz nekoliko godina moglo postati jedna od najznačajnijih domaćih destinacija. Budite uz O kanal u nedjelju od 16.20 sati i saznajte zašto.
Stanište ptica
Mnogi gradovi se mogu pohvaliti prirodnim i kulturnim bogatstvima, ali je malo destinacija koje se mogu pohvaliti krdom od 700 divljih konja. Ima ih tek nekoliko na cijelom svijetu. Uz Livno, još samo nekoliko lokacija u Mongoliji i na Islandu može vam pružiti iskustvo druženja sa ovoliko divljih konja na jednom mjestu.
Čajuša ima četiri staze, ukupne dužine 13 kilometara, koje nude priliku kako početnicima, tako i skijašima sa višegodišnjim stažom da pokažu šta umiju
Livanjski divlji konji žive na kraškoj visoravni Krug, koja se nalazi sjeverno od Livna i Livanjskog polja, na jugozapadnoj strani planine Cincar. Prostire se između 1.150 i 1.350 metara nadmorske visine. Konji koje srećemo u njihovom prirodnom okruženju su potomci domaćih konja koji su korišteni za poljoprivredne radove. Prije pedesetak godina, mehanizacija je zamijenila konje koji su pušteni u divljinu. Konji su tako dobili slobodu, a Livno ogromnu turističku atrakciju.
– Turisti najviše dolaze između petog i desetog mjeseca. I u tom periodu prošle godine, pojedinačno, bez organiziranih skupina, imali smo oko 600 ljudi. S tim da već tradicionalno imamo belgijske izviđače koji dolaze deset posljednjih godina, ali i fotografe iz Njemačke koji dolaze dva puta godišnje. Slobodni konji su velika atrakcija i privlače zainteresovane turiste iz svih krajeva, kaže nam Željko Krišto iz Planinarsko-ekološkog društva Borova glava.
Sa nevjerovatnih 55,8 kvadratnih kilometara površine, Buško je najveće vještačko jezero u Evropi
Livanjsko polje je jedno od najvećih kraških polja na svijetu. Iako se radi o tipičnom primjeru kraške visoravni okružene planinskim lancima, Livanjsko polje je karakteristično po različitim prirodnim fenomenima. Polovina polja je redovno pod vodom, pa je polje zapravo kombinacija močvare posebne vrijednosti, važnog staništa za ptice i livada na kojima žive rijetke i endemske vrste.
Livanjski sir je jedan od najpoznatijih sireva u Evropi. Radi se o tvrdom, punomasnom siru umjereno slanog i pikantnog okusa. Proizvodnja ovog sira datira iz vremena vladavine Austro-Ugarske monarhije, s kraja 19. vijeka. Dolazimo u naselje Mali Guber kod Livna, gdje upoznajemo porodicu Burkić, koja već decenijama proizvodi autohtoni livanjski sir. Recept se prenosio s koljena na koljeno, a kvalitet sira je danas prepoznat i daleko izvan granica naše države.
Osim Mongolije i Islanda, samo Livno može da se pohvali sa krdom od oko 700 divljih konja.
Livanjski kraj je izrazito bogat vodama, pa tako ovo područje krase tri rijeke: Bistrica, Sturba i Žabljak i dva velika i prelijepa jezera: Buško i jezero Mandek. Buško jezero, ili kako ga još zovu – Buško blato, nalazi se na južnom dijelu Livanjskog polja, na više od 700 metara nadmorske visine. Sa nevjerovatnih 55,8 kvadratnih kilometara površine, ovo je najveće vještačko jezero u Evropi.
Buško jezero je nezaobilazna destinacija za sve posjetioce ovog kraja zbog gotovo nadrealne ljepote i fotogeničnosti.
A po informacijama i pričama o zanimljivoj istoriji livanjskog grada, idemo u Franjevački muzej i galeriju Gorica. Počeci Muzeja sežu u drugu polovinu 19. vijeka, kada franjevci tek utemeljenog samostana na Gorici u Livnu, svjesni potrebe očuvanja kulturne baštine, obilaze arheološka nalazišta i počinju skupljali starine. Ipak, Muzej u današnjem obliku je zvanično utemeljen 1995. godine.
A osamdesetih godina prošlog vijeka, u porodičnoj kući u staroj livanjskoj čaršiji, otvoren je jedan neobičan muzej koji i danas privlači radoznale turiste sa svih strana svijeta. Ovaj privatni, može se reći i porodični muzej starina, čuva i baštini više od 6.000 eksponata, među kojima su i predmeti iz 5. i 7. vijeka.
Skijanje na Čajuši
I za kraj ove epizode, iz Livna oko sat putujemo do Kupresa, do najposjećenijeg skijališta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Na jugozapadnim obroncima Kupreške visoravni, na 1.250 metara nadmorske visine, nalazi se zimski sportsko-rekreacijski centar Čajuša sa savremeno opremljenim hotelom Adria ski.
Skijalište se proteže na nadmorskoj visini od 1.200 do 1.550 metara i raspolaže sa četiri staze, ukupne dužine 13 kilometara. Staze su raznolike tako da i početnici i skijaši sa višegodišnjim stažom mogu pronaći ono što im najviše odgovara. Topovi za umjetni snijeg, za čiju su svrhu izgrađena dodatna umjetna jezera, omogućavaju umjetno zasnježivanje kako bi se spriječio nedostatak snijega ili vode.
izvor: oslobodjenje.ba