Stručnjaci za Alzheimerovu bolest mijenjaju način na koji se dijagnosticiraju pacijenti s progresivnim poremećajem mozga – najčešćim tipom demencije – usvajajući skalu ocjenjivanja od sedam tačaka temeljenu na kognitivnim i biološkim promjenama kod pacijenata.
Nove smjernice, koje su stručnjaci predstavili u nedjelju u izvještaju objavljenom na konferenciji Alzheimerove udruge u Amsterdamu, obuhvataju numerički sistem stepenovanja koji procjenjuje progresiju bolesti sličan onom koji se koristi u dijagnozi raka. Oni također eliminiraju upotrebu izraza kao što su blagi, umjereni i teški, piše Reuters.
Obnova – zamjena smjernica izdanih 2018. – potaknuta je povećanom dostupnošću testova koji otkrivaju ključne proteine povezane s Alzheimerovom bolešću kao što je beta amiloid u krvi i novim tretmanima koji zahtijevaju potvrdu patologije bolesti prije upotrebe.
Novi je sistem osmišljen kako bi bio tačniji i bolje odražavao temeljnu bolest osobe, prema riječima dr. Clifforda Jacka s klinike Mayo u Rochesteru, Minnesota, glavnom autoru izvještaja kojeg su sponzorirali Udruga za Alzheimerovu bolest i Nacionalni institut za starenje, a kao dio Nacionalnog instituta za zdravlje američke vlade.
Promjena dolazi u trenutku kada se doktori pripremaju identificirati i liječiti pacijente s Eisai (4523.T) i Biogenovim (BIIB.O) lijekom Leqembi, koji je ovog mjeseca dobio odobrenje Uprave za hranu i lijekove, i Eli Lillyjev eksperimentalni lijek donanemab, koji je sada pod recenzijom FDA.
“Zaista ulazimo u eru mnogo personaliziranije medicine, gdje počinjemo shvaćati da postoje određeni biomarkeri koji su povišeni do određenih stepeni kod ljudi u različitim stadijima”, rekla je dr. Maria Carrillo, glavna naučna direktorica u Udruzi za Alzheimerovu bolest.
Prema novom dijagnostičkom pristupu, pacijenti bi dobili ocjenu od 1 do 7 na temelju prisutnosti abnormalnih biomarkera bolesti i opsega kognitivnih promjena. Sistem također uključuje četiri biološka stadija rangirana kao a, b, c i d. Na primjer, stadij 1a je kada je osoba potpuno asimptomatska, ali ima abnormalne biomarkere.
“Stadij 1a zapravo je početak dokaza da neko ima bolest”, objasnio je Jack.
U fazi 2, pojedinac može imati abnormalne biomarkere i vrlo suptilne promjene u spoznaji ili ponašanju. Stadij 3 otprilike je ekvivalent trenutnom presimptomatskom stadiju poznatom kao blago kognitivno oštećenje, dok su stadije 4, 5 i 6 ekvivalentne blagoj, umjerenoj i teškoj demenciji.
Nova skala također uključuje stupanj 0 za ljude koji nose gene koji garantiraju da će razviti Alzheimerovu bolest. Ova kategorija uključuje osobe s Downovim sindromom, od kojih 75% razvije Alzheimerovu bolest u odrasloj dobi.
Uočivši sličnost novog sistema sa stadijima raka, Jack je rekao: “Ne postoji takva stvar kao što je blagi rak dojke. To su numerički stadiji”. Jack je također primijetio da mnoga druga stanja mogu uzrokovati demenciju, ali nije svaka demencija Alzheimerova bolest.
Nove su smjernice namijenjene doktorima za korištenje u kliničkoj praksi budući da se mnogi suočavaju s mogućnošću da po prvi put pacijentima ponude tretmane koji mogu usporiti tok bolesti, a ne samo liječiti simptome.
Alzheimerovu bolest, koja postupno uništava pamćenje i sposobnosti razmišljanja, karakteriziraju promjene u mozgu, uključujući amiloidne beta plakove i neurofibrilarne ili tau, petlje koje rezultiraju gubitkom neurona i njihovih veza.
Smjernice iz 2018., koje su bile namijenjene istraživačkoj upotrebi, uključile su postojeće tehnologije za detekciju Alzheimerovih proteina temeljene na PET snimkama mozga i testovima cerebrospinalne tekućine, koji su bili dostupni samo lumbalnom punkcijom. Takvi testovi bili su skupi i obično se ne koriste u standardnoj medicinskoj praksi.
Izvor: N1