Prvi dani 2023. godine u većem dijelu Dalmacije donijeli su stabilno vrijeme s temperaturama znatno višim od prosjeka.
Red oblaka, red sunca, neprekidno visoka vlažnost i bonaca glavno su obilježje vremena posljednjih sedam dana, dok iznadprosječno toplo vrijeme traje već mjesecima.
Posljedica je to toplinskog vala koji već sedmicama dominira Sredozemljem, a od Božića i većim dijelom Europe, pa su tako brojne lokacije u Novu godinu ušle s rekordno visokim temperaturama.
Varšava (Poljska) 1. januara bilježi nevjerovatnih 18.9°C, čak 5°C više od starog rekorda, a Bilbao (Španija) ljetnih 24.9°C. U BiH su dva najtoplija gradas 1. januara bili Banja Luka i Gradačac, gdje je izmjereno 18 stepeni, piše Morski.hr.
U većini europskih zemalja padaju apsolutni rekordi najviše ikad izmjerene temperature zraka u januaru, a odstupanje srednjih dnevnih vrijednosti temperature zraka je na nekim područjima i do 20°C više od prosjeka.
Rekordno toplo prošao je i decembar u Splitu, sa srednjom temperaturom zraka od 12.0 Celzijevih stepeni. Na njega nije trebalo dugo čekati, jer je stari rekorder bio decembar 2020. koji je tek 0.6°C hladniji (11.4°C). Tada se pisalo da je riječ o “decembru za pamćenje”, a već sada utonut će u zaborav. Treba naglasiti da meteorološka postaja Split-Marjan podatke bilježi još od 1948. godine, a dva najtoplija decembra ‘stala’ su u posljednje tri godine.
Prema 74-godišnjim mjerenjima na Marjanu, ovaj decembar dobro bi se s temperaturom smjestio između marta i aprila. To je ujedno i razdoblje kada cvatu šparoge – kojih već sad ima na Marjanu.
Rekordno toplo je prošla i cijela 2022. godina, sa srednjom temperaturom zraka od 18.0°C. Do sada smo se mogli pohvaliti s 0.2°C hladnijom 2018. godinom.
radiosarajevo