Dvije trećine vode nalazi se u ćelijama čovjeka, a ostatak u vanćelijskom prostoru. Najvažniji sastojci tog eksternog prostora su natrij i hlor, dok se u samim ćelijama dominira kalij.
Ovi životno važni elektroliti imaju savršen mehanizam ulaska, obrade i izlaska iz tijela kod zdravih osoba, pa one ne moraju u toj mjeri brinuti o unosu ove dragocjene tečnosti u organizam.
Većinu vode obrade bubrezi, a ostatak se izbaci, najvećim dijelom, putem urina. Voda se iz organizma izlučuje na tri načina: urinom, stolicom i znojenjem.
Ono što je važno naglasiti je da vode ima i u čvrstoj hrani i takav način njenog unosa veoma je značajan jer predstavlja oko 1.100 ml, dok jedan dio vode tijelo samo stvori – oko 280 ml.
Pored čvrste hrane, unos vode kroz tečnost trebao bi iznositi oko 1.200 ml dnevno. Iz ovog može se zaključiti da je odnos između unosa tečnosti i vode iz čvrste hrane veoma izbalansiran, samim tim i podjednako važan.
Sva manja odstupanja od jednog ili drugog načina unosa, mogu se nadoknaditi ispijanjem dodatne čaše ili dvije vode u zavisnosti od potreba i ativnosti tog dana.
Savjeti koje čestop možemo čuti i pročitati kako bismo dnevno trebali piti litre i litre vode i „što više tečnosri, to bolje“, nisu ispravni i mogu dovesti do toga da se tečnost počne nagomilavati u međućelijskom prostoru.
Osim toga, prekomjerni unos tečnosti može opteretiti bubrege koji nisu u stanju obraditi tu količinu vode, a samim tim i sve ostale organe u sistemu.
Naravno, kada su velike vrućine, kao sada, nemoguće je ne piti više vode i to je donekle i poželjno kako organizam ne bi dehidrirao, a pravi alarm organizma da je pred dehidratacijom je žeđ, koja nas upozorava da organizmu polako ponestaje vode.
Ovo su osnovni pokazatelji koji će vam reći da li je vaš organizam dovoljno hidriran:
– Nemate “napade” žeđi.
– Redovno mokrite, a mokraća nema jak miris i nije tamne boje.
– Imate redovnu i normalnu stolicu.
– Boja kože je normalna i uobičajena.
– Niste skloni glavoboljama.
Važno je još znati da vodu ne može zamijeniti nijedna druga tečnost. Kisela voda, gazirani i voćni sokovi, velike količine voća, ne samo da vam neće utoliti žeđ, nego ćete njima u organizam unijeti pozamašnu količinu šećera (unijet ćete i nepotrebne kalorije), koji će proizvesti dodatnu žeđ.
