Iz Bosne i Hercegovine još nema jedinstvenog stava u vezi sa ratom u Ukrajini. Neutralnost sa jedne, osuda sa druge strane, samo će napraviti problem u BiH, smatraju analitičari, piše DW.
Stav Srbije o podršci teritorijalnom integritetu u suverenitu Ukrajini ali bez sankcija Rusiji, nije imao političkog i strateškog odjeka u BiH. Neutralnost oko ovog pitanja, još je zvanična politika, jer Predsjedništvo BiH, nema jedinstven stav. Hrvatski i bošnjački članovi, Željko Komšić i Šefik Džaferović, oštro su osudili napad Rusije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik ponavlja da je BiH neutralna i da neće zauzimati strane.
Pozicija Srbije i u ovom slučaju Republike Srpske (RS), je očekivana, smatraju analitičari, jer bi bilo kakav drugačiji stav iz Srbije bio u suprotnosti sa politikom prema Kosovu, dok bi otvorena podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajini od strane RS-a, značilo bezuslovnu podršku suverenitetu BiH, što je u suprotnosti sa posljednjim odlukama u vezu sa prenosom nadležnosti na entitet.
Gromoglasna tišina
Zbog toga je stav u vezi sa invazijom na Ukrajinu podjeljen, što nije ništa novo u odnosu na politiku zadnje dvije decenije, kažu analitičari.
“Dio njih je zauzeo nekritičku prorusku poziciju, pravdajući i braneći neodbranjivo. Dio je oštro osudio stradanje građana u Ukrajini, praveći paralele sa ratom na ovim prostorima. Za to vrijeme, ni dio stanovništva ne pokazuje nikakvu empatiju prema Ukrajincima, uprkos sopstvenim, ne tako davnim stradanjima, diveći se moći čovjeka koji pokazuje zube `mrskom zapadu`, kaže analitičarka Tanja Topić, podsjećajući da je posebno zanimljivo jedinstvo u šutnji trojice takozvanih, nacionalnih vođa, Dodika, Čovića i Izetbegovića, koja je kaže sramna.
Tišine nema u pravom smislu riječi, ali nema ni jasnog stava u vezi sa osudom. S druge strane, Dodik je i prije ruske invazije, neutralnost postavio kao jedini moguć odgovor, a sada je osudio i potez predstavnika BiH u Ujedinjenim nacijama, Svena Alkalaja, koji je podržao izjavu o ratu u Ukrajini, u kojoj se Rusija osuđuje, iako nije bilo saglasnosti iz RS za taj potez.
“Mi smo se potpisivanjem SSP-a, obavezali da pratimo bezbjednosnu i spoljnu politiku EU, što smo i učinili”, izjavio je Alkalaj, obrazlažući svoju odluku i usvojenom izjavom Predsjedništva iz 2014. godine, u kojoj je za tadašnje stanje u Ukrajini, izražena puna podrška nаpоrimа, u cilju prеvаzilаžеnjа trеnutnе situаciје i оdržаvanjа mirа i pоtrеbnе bezbjednosti.
Razlike u odnosu na 2014.
Iako je u Predsjedništvu tada sjedio Nebojša Radmanović (SNSD), stavovi su se očito promijenili, tako da ovog puta nema zajedničkog stava po tom pitanju.
Dodik ponavlja da je Bosna i Hercegovina neutrana po pitanju rusko- ukrajinske krize i da jedinstven stav ne postoji kada je riječ o spoljnoj politici, s obzirom da nju kako kaže, sprovodi stranke SDA preko svojih predstavnika, a posebno ministra inostranih poslova u Savjetu ministara, Bisere Turković.
“Turkovićeva od nepostojeće spoljne politike, koju kroji snagom svoje destruktivnosti i prirodom mentaliteta koji se uklapa u društveni ambijent u kome preovlađuje poremećeno rezonovanje, pravi klasičnu institucionalizovanu prevaru, samoproglašavajući se za kreatora spoljne politike BiH, iako je ona prema Ustavu u nadležnosti Predsjedništva BiH”, kaže Dodik.
“Gospodine Dodik, BiH nije od juče, starija je od neodgovornih dnevno-političkih manipulacija i dezinformacija. Umjesto da osudite nasilje i rat, pokušavate, očito u nečijem tuđem interesu, relativizovati jasan stav BiH, a sigurna sam i stav svih njenih građana protiv rata i sukoba bilo gdje u svijetu pa i u Ukrajini”, navela je Turković u odgovoru Dodiku.
EUFOR šalje pojačanje u BiH
Destabilizacija zapadnog Balkana u ovom trenutku nije realna, u odnosu na rusko- ukrajinsku krizu. Da li se to i u kojoj mjeri može odnositi na BiH, možda najbolji govori podatak o najavljenom kontigentu rezervnih snaga EUFOR-a, koje su trenutno stacionirane izvan BiH, ali bi u narednim danima, njih oko 500, trebali biti raposređeni u BiH, kao pojačanje postojećim snagama. Iz EUFOR-a su ranije saopštili da bi pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou, mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u Bosni i Hercegovini.
“I u regionu i u BiH, postoje značajni ruski uticaji, na ukupne tokove, na zapadnom Balkanu i u BiH. I ovo bi, kada je BiH u pitanju, trebao da bude snažan signal za sve koji su dužni da podržavaju BiH, da čuvaju mir i stabilnost u BiH, da čuvaju Dejtonski mirovni sporazum”, rekao je za BHRT bošnjački član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.
Ideološka podrška
Analitičari izražavaju nadu da će svi akteri na zapadnom Balkanu, biti dovoljno trezveni, posebno u BiH, jer bi pokušaj da se zaoštravanje ove situacije iskoristi za podizanje sopstvene cijene, po njih loše završio.
Takođe ističu da, zauzimati neutralan stav u ovom trenutku, nije dobro ni za BiH. Takva politika, kaže Tanja Topić, u suprotnosti je sa svim onim za šta se, doduše deklarativno, zalažu na ovim prostorima.
“Zauzimati vrijednosno neutralan stav prema zemlji koja je napadnuta zbog ideološke podrške napadaču, pokazuje da se nalazimo u dubokom raskoraku sa civilizacijskim i moralnim vrijednostima. Ako podržavamo kršenje međunarodnog prava i principe UN-a, delegitimišemo sopstvenu poziciju da se na iste pozivamo kada budu ispoljeni u našem kontekstu”, zaključuje Topić, uz pitanje, koliko je sada nakon Ukrajine, vjerodostojan stav Rusije, ispoljen u Savjetu bezbjednosti UN-a, u vezi sa OHR-om i visokim predstavnikom u BiH, Kristijanom Šmitom.
