Za razliku od aprila, ovogodišnji maj nije hladniji od višegodišnjeg prosjeka, odnosno na osnovu promatranja meteorologa u vremenu od trideset godina nakon čega donose zaključke, naveo je Sladić.
“Kada je riječ o temperaturama zraka, april je bio za dva-tri stepena hladniji nego uobičajeno, a kolege iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda su radile analizu u kojoj je ustanovljeno da je april od 1997. godine bio najhladniji. Najtopliji april u BiH je bio iz 2018. godine. Nakon toga imamo određena odstupanja – na primjer 2019. april je bio svježiji, a 2020. godine, kad smo bili ‘zaključani’, imali smo četiri sedmice sunčanog vremena.”
Sladić: Hladniji april
“Ove godine za posljedicu imamo dosta hladniji april nego uobičajeno. Maj je pokazao toplotu, ali ne dugo jer su dolazile hladne mase sa sjeverozapada Evrope što je uzrokovalo i padavine, ali nije u velikim količinama. Ovog maja nije bilo ekcesa u padavinama, jer sredinom maja imamo tranzicije ka kišnim razdobljima, pa smo tako 2014. godine imali i poplave“, rekao je Sladić za N1.
Kazao nam je i da se po izračunima može vidjeti da juni pokazuje prilične znakove zasušivanja.
“Tokom većeg dijela juna ne bismo trebali očekivati prevelike ekcese u padavinama. Taj deficiti kroz juli i august ako se nastavi rezultira suhim ljetom. Dakle očekujemo toplije ljeto i sušnije od prosjeka, odnosno neće biti pretjerano sušno ljeto, ali pljuskovito da – ona ljeta na koja smo navikli. U odnosu na 2020. godinu ne bismo trebali imati učestalije hladne prodore. Očekuje se i pojačana frekvenciju toplotnih valova sa sjevera Afrike koji povlači vrlo vruć zrak i natprosječne temperature zraka koje u vrhuncima tih valova znaju dosegnuti i preko 40 stepeni Celzijevih“, istakao je.
Broj vrelih dana iznad prosjeka
Rekao je i da će taj broj vrelih dana navjerovatnije ove godine biti iznad prosjeka, odnosno da ćemo imati preko 30 vrelih dana i preko 60 u Hercegovini.
Meteorolog Sladić je za N1 komentarisao i popularnost na društvenim mrežama te nam je rekao da se nije nadao toj popularnosti te da je važno, kako je istakao, kada radite prognozu, morate biti ozbiljni i da on svoj posao radi srcem.
“Nema loše strane u svemu i to me raduje. Kada dođete na ulicu i čovjek vam kaže ‘popravi to vrijeme’, ja mogu samo kroz osmijeh reći ‘ne pravim ja vrijeme’. Meni je značajno da ljudi razumiju da ja ovo radim srcem i da ću na ovom pozivu biti još dosta i uložiti truda i nadogradnje“, naglasio je.
Izvor: N1
