Novi talas infekcija u Kini, očigledno uzrokovan mutiranim koronavirusom, nije razlog za paniku. Mutacijom bi SARS CoV-2, virus koji je svijetu unio strah u kosti, uskoro mogao postati obična prehlada, piše “Deutsche Welle“.
Razvoj efikasne vakcine ili lijekova protiv nove vrste koronavirusa je upravo zbog toga komplikovan, jer se virus konstantno mijenja. Za oko pola godine od izbijanja pandemije, naučnici širom svijeta registrirali su 100 različitih mutacija SARS CoV-2.
Ovakve varijante ili promjene su normalne, jer se genetska struktura virusa mijenja i pojavljuju se nove podvrste. Također se mogu promijeniti i svojstva virusa. Posljedice mogu biti slabljenje izvornog virusa, ali i to da on postane agresivniji.
Različite varijante, također, potvrđuju zašto jedan uzročnik bolesti u određenoj regiji u svijetu izazove valove infekcije različite težine, i zašto ljudi različito reagiraju na infekciju.
Strah od drugog talas u Kini
Kina, zemlja iz koje je virus potekao, je zapravo odlučnim ograničenjima kretanja uspjela staviti pod kontrolu koronavirus. Posljednjih sedmica su testirani samo ljudi koji su se vratili iz inozemstva.
U novije vrijeme su u pojedinim kineskim provincijama ponovo zabilježene nove infekcije, i ovoga puta je jasno da su nastale u Kini.
Pri tom su prvi testovi pokazali da Kinom kruži nova varijanta patogena. Virus SARS-CoV-2 koji je pronađen u Pekingu malo se razlikuje od onog koji je prethodno pogodio Kinu, kazao je epidemiolog kineske zdravstvene službe, Zeng Guang za list “Global Times”.
Rezultate bi sada trebalo uporediti s analizama iz drugih zemalja kako bi se mogla pratiti linija porijekla patogena.
-
Rezultate bi sada trebalo uporediti s analizama iz drugih zemalja kako bi se mogla pratiti linija porijekla patogenaFOTO: AGENCIJE
Virus na čovjeka prešao sa lososa
Aktuelni trag virusa odveo je zdravstvene službe bukvalno do daske na kojoj je filetiran uvozni losos, na veletržnici Sinfadi u Pekingu. Ali, ne zna se odakle potiče losos s obzirom da Kina tu vrstu ribe uvozi iz Norveške, Čilea, Australije, Kanade i sa Farskih Ostrva.
Ali da bi virus na čovjeka prešao sa lososa, vrlo je začuđujuće. Do sada je utvrđeno da je opasnost prenosa najveća kada se radi o sisarima poput konja, ovaca, zečeva ili mačaka. Kada je riječ o reptilima, ribama ili pticama rizik prenosa je, prema dosadašnjim studijama, vrlo mali.
Alu Sinfadi veletržnica je iz preventivnih razloga ipak zatvorena. Oko 10.000 trgovaca i zaposlenih bi trebalo što je brže moguće testirati na SARS-CoV-2 virus.
Osim toga, blokirano je više stambenih blokova u južnom dijelu Pekinga i zatvorene su škole i obdaništa. Planirano otvaranje škola u Pekingu je prolongirano, sportska takmičenja i grupna putovanja u druge provincije su otkazani.
Kako nastaju mutacije?
Kako bi se umnožili, virusi koriste stanice domaćina. Kada virusi napadnu domaćina, iz jezgra ispuštaju genetske informacije u inficiranu stanicu. Na taj način tjelesne stanice reprodukuju milione kopija virusa. Ali, kod ovakvih reprodukcija dolazi do grešaka u kopiranju, a svaka greška takođe promijeni i genetski kod virusa – on mutira.
Gdje i kako je novi korona virus SARS-CoV-2 prvi put prenesen na čovjeka do sada nije razjašnjeno. Naučnici za sada polaze od toga da se virus raširio u kineskom gradu Vuhanu. Pretpostavlja se da je protein kojim se virus vezuje za stanice već mutirao u životinji domaćinu; možda u slijepom mišu ili nekoj od vrsta ljuskara. U svakom slučaju je ova mutacija omogućila prenošenje virusa na ljudske stanice.
Ljudsko tijelo je u principu samo u situaciji da se odbrani od ovakvih virusa. Ono proizvodi antitijela, koja ga štite do virusa i čine imunim od patogena koji uzrokuju bolesti.
Ali, ako patogen mutira, a antitijela su programirana na staru verziju uzročnika bolesti, onda su antitijela manje djelotovorna.
Iz istog razloga redovno dobijamo prehladu. Jer, naša tijela su već stvorila antitijela kod prethodne, ali za novu mutaciju patogena nemamo nova antitijela.
Dnevni avaz
