Nakon utapanja djeteta u Blagaju: Zašto uz rijeke nema spasilaca

Tragedija koja se desila u Blagaju u petak „zaledila“ je bh. javnost, podsjetila na još jednu u nizu bolnih lekcija iz prošlosti te u zraku ostavila pitanje činimo li dovoljno da zaštitimo živote ljudi na bh. rijekama. Bol je utoliko veća što je u pitanju trogodišnjak koji je upao u rijeku i kojeg ekipa Hitne pomoći nije uspjela reanimirati nakon što je kilometar nizvodno izvučen iz hladne Bune.

Jednoglasan stav spasilaca jeste da je BiH veoma bogata rijekama, jezerima i vještačkim akumulacijama te da je nemoguće izgraditi fizičke barijere na njihovim obalama, ali da spasioci u lokalnim zajednicama moraju imati veću podršku, kako bi bili spremni reagirati u svakom trenutku.

– Nesreće se stalno dešavaju, stalno tragamo za nestalim osobama. Mora se donijeti zakon o zaštiti i spašavanju, bilo bi mnogo lakše djelovati, brže bi se pozivale službe. I u slučaju ovog djeteta, u pomoć su prvi pritekli građani.

Neke GSS stanice u BiH su nerazvijene, nemaju podršku lokalnih zajednica, a imamo mnogo entuzijasta koji su spremni riskirati svoje živote da bi spasili tuđi – kaže Fahrudin Dobrača, načelnik GSS-a Novi Grad Sarajevo.

Spasilačka služba „Wolf“ iz Foče jedna je od iskusnijih u spašavanju na vodi. Načelnik Nenad Ikonić podsjeća da se tragedije dešavaju svakog proljeća, kao i početkom ljetne sezone.

– Izmjenama zakona mora se odrediti da svaka lokalna zajednica snosi odgovornost za ovakve stvari, jer se život djeteta ničim ne može platiti. Blagaj je mjesto u koje godišnje dođu stotine hiljada ljudi, gdje su svi restorani i drugi objekti praktično nad vodom, a nisu u stanju imati jedan spasilački tim koji je stalno na vodi. U obližnjem Mostaru imaju vrhunske spasioce, neka plate ljude – kaže Ikonić.

Ističe da se to odnosi na svako uređeno kupalište i turističke destinacije uz vodene površine u BiH.

– Gradove i turistička mjesta ne možemo staviti u kaveze, ali moramo imati ljude koji hoće i mogu da rade, jer ja, kad sam u čamcu i uočim pad u rijeku, za tri sekunde sam pored te osobe – pojašnjava Ikonić.

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić kaže da se o prevenciji ovakvih tragedija mora voditi računa i unutar porodica, a na školskim izletima i ekskurzijama ključna je uloga nastavnika.

– Moraju postojati i poštovati se procedure koje se odnose na obilježavanje opasnih mjesta, izgradnju zaštitnih ograda na najopasnijim dijelovima, zabranu kupanja na dijelovima rijeka, jezera i mora. Naravno, na javnim i privatnim kupalištima moraju biti angažirani spasioci – ističe Mušić.

izvor: avaz.ba