Predstavnici Centara civilnih inicijativa (CCI) u Sarajevu su predstavili rezultate Analize rada kantonalnih vlada i skupština, koji su pokazali “prilično nizak intenzitet rada od januara do septembra”, što se reflektiralo na manji broj usvojenih zakona.
Nijedna kantonalna vlada nije u potpunosti realizirala svoj devetomjesečni plan aktivnosti. Oko 75 posto planiranog utvrdile su vlade Tuzlanskog, Zeničkodobojskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona Sarajevo, više od 50 posto vlade Unsko-sanskog, Posavskog, Bosanskopodrinjskog i Hercegovačkoneretvanskog kantona.
Vlada Srednjobosanskog kantona realizirala je tek četvrtinu, a Vlada Kantona 10 samo 16 posto planiranog za realizaciju od januara do septembra.
“Jedino je Vlada USK, održavši 40 sjednica u prvih devet mjeseci ove godine, imala intenzitet rada iznad jedne redovne sjednice sedmično u prosjeku. Najmanje sjednica održala je Vlada HNK-a, tek dvije mjesečno u prosjeku”, kazala je koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić.
Po produktivnosti rada s više od 1.000 razmotrenih mjera, izdvajaju se vlade Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog kantona i Bosanskopodrinjskog kantona, dok je svega 211 razmotrenih mjera imala Vlada Zapadnohercegovačkog kantona.
Od ukupno razmotrenih mjera 60 posto se odnosi na različite odluke, rješenja, saglasnosti i zaključke. Procenat udjela posebno značajnih mjera, kojima se utiče na kvalitet građana je mnogo manji. Na zakone otpada manje od dva posto od ukupne mase razmatranog, a na strategije tek pola promila 0,05 posto.
“Ukupno je utvrđeno 118 zakona, od čega su 64 novi tzv. temeljni zakoni, a ostalo su izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata. Najviše zakona utvrdile su vlade KS (22), USK (19) i Tuzlanskog kantona (18), a najmanje vlade Posavskog kantona (6) i SBK (3)”, istakao je konsultant za monitoring CCI-a Alen Čular.
Posmatrajući pojedinačno po produktivnosti se izdvajaju skupštine Unsko-sanskog kantona i Kantona Sarajevo s više od 150 razmotrenih mjera, dok je najmanje mjera, svega 28, razmotrila Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona. Sa 101 realiziranom mjerom Skupština Bosansko-podrinjskog kantona ostvarila je svoj najbolji rezultat do sada.
Osim navedenog Analiza je pokazala da se u kontinuitetu samo u dva kantona BPK i KS za plate i naknade troškova izdvaja manje od 50 posto budžeta. U ostalih osam kantona u ovu svrhu se uzdvaja više nego za sve ostale troškove zajedno.
Pri tome je interesantno da BPK-a za plate izdvaja 40 posto budžeta iako ima budžet od svega 40 miliona KM, koliko ima i Posavski kanton, koji međutim za plate izdvaja 52 posto budžeta.
“Iz uporednih podataka o broju zaposlenih i nezaposlenih po kantonima vidimo da su u najboljoj situaciji u ovom kontekstu BPK-a i KS u kojima na jednog nezaposlenog dolaze dva zaposlena. U najgoroj poziciji je USK u kojem je broj nezaposlenih za četvrtinu veći od broja zaposlenih te TK s nominalno najvećim brojem nezaposlenih od svih kantona. Najveća prosječna plata najveća je u KS – 1.059 KM, a najmanja u SBK – 715 KM”, rekao je konsultant za monitoring CCI-a Mersad Avdić.
Predstavnici CCI-a kao jednu od predloženih preporuka vladama i skupštinama istakli su da se treba ograničiti dužina trajanja procesa usvajanja zakona na šest mjeseci, nakon čega bi se zakon trebao automatski povući iz procedure.
(CCI)
