U julu 1995. godine desio se prvi genocid na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata u Srebrenici, tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Tzv. Vojska Republike Srpske, potpomognuta paravojnim jedinicama koje su bile pod jurisdikcijom tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, ubila je 8372 osobe u i oko grada Srebrenice. Pod komandom Ratka Mladića, jedinice VRS su ušle u grad kojeg su Ujedinjene nacije proglasile ‘sigurnom zonom’ (safe zone, engl.), te počinile najveći zločin na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata.
Još 1993. godine, kada su se pojavili prvi dokazi o masovnim ratnim zločinima na ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Vijeće sigurnosti UN-a je odlučilo da uspostavi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u nizozemskom gradu Haagu. Ovaj sud, koji je s radom završio 2017. godine, kolokvijalno se nazivao i Haški tribunal.
Među najvažnijim poduhvatima ovog suda su presude za genocid nad građanima Srebrenice, prvi zločin ovog tipa u Europi nakon više od 40 godina. Ukupno je dodijeljeno 14 osuđujućih presuda u Haagu, dok je Sud Bosne i Hercegovine osudio 25 osoba. Ovo su najvažnije presude iz Haaga.
Radislav Krstić (originalno osuđen na 46 godina, kazna smanjena na 35 godina zatvora)
Komandant Drinskog korpusa VRS Radislav Krstić je u augustu 2001. godine osuđen na 46 godina zatvora, a njegova presuda je monumentalna zbog toga što je pred međunarodnim sudom po prvi put, u slučaju bivše Jugoslavije, jedna osoba osuđena zbog genocida u Srebrenici.
Krstić je uhapšen 1998. godine u Bosni i Hercegovini. Po početku suđenja, on nije negirao ratne zločine koje je počinila VRS, ali je negirao svoju odgovornost. Rekao je više puta kako zločini, uključujući genocid, nisu bili urađeni pod njegovom naredbom, već da je odluka došla od ljudi iznad njega, misleći na generala VRS i osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Tri godine nakon hapšenja, Haški tribunal je iznio svoju presudu – Krstić je bio kriv po svim tačkama optužnice, koja je uključivala i genocid u Srebrenici, te je dobio 46 godina zatvora. Kazna mu je, nakon žalbe, smanjena na 35 godina. Svoju kaznu je služio u Velikoj Britaniji, ali je nakon napada zatvorenika bio teško povrijeđen, te je prebačen u Poljsku, gdje i danas služi svoju kaznu.
Zdravko Tolimir (doživotna kazna zatvora)
Zapovjednik VRS Zdravko Tolimir je uhapšen 2007. godine, dvije godine nakon što je za njim izdata međunarodna potjernica. Bio je gonjen u sklopu optužnice koja je uključivala Vujadina Popovića, Ljubišu Bearu, Dragu Nikolića, Ljubomira Borovčanina i druge. Ipak, Tolimirov slučaj je izdvojen kao zaseban.
Njegova presuda je jako važna zbog činjenice da su, tokom suđenja, otkriveni jezivi detalji metoda koje je, kao zapovjednik VRS-a, Tolimir želio da iskoristi protiv pripadnika Armije Republike BiH, ali i bošnjačkih civila u Srebrenici i Žepi.
Naime, potvrđeno je da je Tolimir nagovarao svoje nadređene da se protiv vojnika i civila iskoristi hemijsko oružje, kako bi se ARBiH natjerala na predaju u Žepi. Srećom po mnogobrojne nedužne osobe, do korištenja hemijskog oružja nije došlo.
Ipak, njegova uloga u ratnim zločinima, uključujući genocid u Srebrenici, nije ostala nekažnjena. Tolimir je 2012. godine osuđen po šest od osam tačaka optužnice, i dobio je doživotnu kaznu zatvora. Ova kazna je potvrđena 2015. godine, nakon žalbenog procesa. Tolimir je preminuo 2016. godine u Haagu, iščekivajući gdje će provesti svoju kaznu.
Radovan Karadžić (originalno osuđen na 40 godina zatvora, kazna povećana na doživotnu)
Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić smatra se, uz Ratka Mladića, za arhitektu genocida u Srebrenici i udruženog zločinačkog poduhvata u drugim dijelovima BiH pod kontrolom VRS. Njegova presuda, na koju se čekalo više od 20 godina, jako je važna zbog toga što je Međunarodni krivični sud u Haagu uspio dokazati da je naredba za izvršenje genocida došla od političkih struktura u RS-u.
Karadžić je 1995. godine osumnjičen za ratne zločine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, te je postao lice s međunarodne potjernice. Nažalost, na njegovo hapšenje se čekalo čak 13 godina. On je 2008. godine uhapšen u Beogradu, gdje se krio pod lažnim imenom Dragan Dabić. Već devet dana nakon hapšenja, prebačen je u Haag, gdje je dan poslije počelo njegovo suđenje.
Nakon osam godina suđenja, u martu 2016. godine, Karadžić je proglašen krivim po deset od ukupno 11 tačaka optužnice, koja je uključila i genocid u Srebrenici. On je osuđen na 40 godina zatvora, kazna koja je razočarala mnoge u Bosni i Hercegovini, koji su očekivali doživotni zatvor za bivšeg predsjednika RS-a.
Ipak, 2018. godine, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, pravni nasljednik Haškog tribunala, preinačio je njegovu presudu na doživotnu kaznu zatvora. Karadžić svoju kaznu služi u Velikoj Britaniji.
Ratko Mladić (doživotna kazna zatvora)
Glavni komandant VRS-a u Bosni i Hercegovini Ratko Mladić bio je posljednji ‘veći’ vojni čelnik koji je osuđen za ratni zločin genocida u Srebrenici. Njegova odgovornost bila je, uz Karadžićevu, najveća, imajući u vidu da je Mladić bio i svjestan da ono što je u Srebrenici planirano konstituira genocid.
Tome svjedoče njegove riječi iz 1992. godine, koje je objavio Memorijalni centar Potočari. One su izrečene tokom sjednice skupštine RS-a iz maja 1992. godine, kada je Mladić otvoreno, za planove osuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika, rekao: “Mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će to (Momčilo) Krajišnik i (Radovan) Karadžić objasniti svijetu. To je, lјudi, genocid.”
On je optužen za ratne zločine još 1996. godine, a na njegovo hapšenje se čekalo do 2011. godine. Mladić je uhapšen u selu Lazarevu, u Srbiji, te je brzo nakon hapšenja prebačen u Haag. Suđenje je formalno počelo 2012. godine. Pet godina kasnije, 2017. godine, Mladić je osuđen po deset od 11 tačaka optužnice, između ostalog i za genocid u Srebrenici, te mu je izdata kazna doživotnog zatvora.
Za finalnu presudu Mladiću čekalo se još četiri godine. U junu 2021. godine, i formalno je odbijena žalba za presudu i Ratko Mladić je pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Trenutno je služi u Nizozemskoj.
Presuda za genocid donijeta i protiv SR Jugoslavije
Osim individua, presuda za genocid u Srebrenici donijeta je i u slučaju tužbe Republike Bosne i Hercegovine, odnosno današnje BiH kao njene pravne nasljednice, protiv SR Jugoslavije, odnosno njene pravne nasljednice Srbije.
Famozna tužba BiH protiv Srbije završila je presudom izdatom u februaru 2007. godine. Međunarodni sud pravde odlučio je kako tadašnja SR Jugoslavija nije kriva za genocid, ali da postoji krivica u tome da ovaj ratni zločin nije spriječen.
Ono što je svakako pozitivno iz ove presude jeste da je i ovaj sud potvrdio kako je u Srebrenici počinjen genocid. Iako Srbija nije bila direktno kriva, prema mišljenju suda, presuđeno je kako tadašnja vlast SR Jugoslavije nije uradila dovoljno da genocid spriječi.
Poznato je i da je 2017. godine istekao rok za reviziju ove tužbe, čime je i odluka iz 2007. godine postala pravomoćna. Još vrijedi spomenuti da su u maju 2023. godine na po 15 godina zatvora osuđeni Franko Simatović i Jovica Stanišić za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj. Ovo je prvi put da su direktni zvaničnici tadašnje SR Jugoslavije osuđeni za ratne zločine na teritoriji BiH i Hrvatske.
Radiosarajevo.ba
