Nacionalni spomenik / Kasnoantička bazilika u Oborcima

Izvor: Komsija za očuvanje nacionalnih spomenika

Kasnoantička bazilika je sagrađena na manjem uzvišenju lokaliteta Glavica ili Crkvina, u samom središtu sela.

U rimskom periodu ovo područje je bilo poznato po intenzivnom životu. Kroz Oborke je prolazila rimska cesta iz doline Vrbasa, prema Turbetu i Travniku. Stanovništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom i proizvodnjom željeza. Oko 500 metara od bazilike pronađeni su ostaci rimskih zgrada, koji su vjerojatno pripadali nekom poljoprivrednom imanju. Na nekoliko mjesta su nalazišta željezne troske, dva u neposrednoj blizini bazilike.

Arheološki materijal iz jedne grobne komore pronađene u unutrašnjosti bazilike upućuje na zaključak da je područje bilo izloženo kulturnoj, a možda i političkoj predominaciji Istočnih Gota. Skromna oprema bazilike je znak da je služila nekoj seoskoj općini.

Bazilika je u osnovi izduženi pravokutnik dimenzija 15,45 x 19, 72 m, Orijentacija je uobičajena: istok-zapad. Sastoji se od predvorja i lađe koja se u prostoru prezbiterija širi u krila i završava polukružnom apsidom sa subselijama. Sjeverni bočni zid je duži od južnog i zajedno sa apsidom zatvara manju prostoriju u koju se također ulazilo iz sjevernog krila. Između lađe i presbiterija stajala su dva stupa, vjerojatno od trijumfalnog luka oltarske pregrade. Od sjevernog stupa sačuvana je samo baza, a od južnog i dio korpusa. Temelji bazilike zidani su od kamena koji je polagan u nekoliko redova jedan iznad drugog. Za zidove je korišten riječni oblutak i kamen iz obližnjeg kamenoloma. Samo poneki kamen je grubo pritesan. Kamenje nije položeno u precizno odmjerenim slojevima, a mjestimično je okrenuto i uspravno. Bazilika je vjerojatno imala drvenu stropnu koinstrukciju. Debeli sloj gara od izgorenog drveta, kojim je bio pokriven pod bazilike u vrijeme iskopavanja, navodi na zaključak da je i krovna konstrukcija bila od drveta. Nije pronađen ni jedan ulomak tegula ili imbreksa, pa se pretpostavlja da se kao pokrov koristila šindra. Unutar bazilike pronađene su četiri zidane grobne komore. Tehnika gradnje bazilike, zasvedene grobne komore sa prilaznim hodnicima i pronađena kopča opasača, omogućavaju okvirno datiranje u V odnosno VI stoljeće.

Područje je prvi put devastirano 1930. godine, kada su mještani u potrazi za blagom, razorili jugoistočni dio apside i mjesto oltara. 1943. godine na arheološkom području je sagrađen bunker sa dubokim rovovima koji je služio za kontrolu obližnje prometnice. Tom prilikom veći dio kulturnih slojeva je prekopan, a zapadni zid oštećen. 1956. godine poduzeti su istraživački i konzervatorski radovi. Pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području nalazi se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Photos by KONS

Nase starine-Zavod za zastitu spomenika u sastavu FMKIS