Na mjestu gdje su nekad cvjetali poljoprivreda i stočarstvo, ostale su samo ogromne rupe

0
57

U poljima pored rijeke Bosne u naselju Kotorsko, na sjeveru Bosne i Hercegovine, gdje su brojni lokalni stanovnici prije tridesetak godina uzgajali kukuruz, pšenicu i druge poljoprivredne kulture, te ljeti držali stoku, danas se nalaze ogromne rupe koje su ostale poslije eksploatacije hiljada kubika šljunka.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

“Uz obalu rijeke Bosne, do koje se iz Kotorskog može doći samo skelom, rijetki mještani danas obrađuju poljoprivredne parcele, koje okružuju krateri duboki desetak metara i gomile šljunka. Sve je uzrovljeno. Tamo kad odeš ne možeš se snaći gdje su bile njive. To su sad brda”, kaže Refik Žilić iz Kotorskog.

Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište objašnjavaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Eksploatacija šljunka bez znanja vlasnika njiva

Dio zemljišta koje je pripadalo porodici Žilić uništila je firma iz obližnjeg naselja Osječani koja se bavi prodajom šljunka i betona, kaže Refik.

“Prije rata imali smo oko 40 duluma na toj strani. Kad smo se vratili u Kotorsko 2002. godine i otišli da vidimo zemlju, parcela od 11 duluma je bila izrovljena. To je bez našeg znanja uradila firma Plosko. Ono što je ostalo, četiri do pet duluma, to sam im prodao, jer to više ništa nije vrijedilo. Ono što su prije izrovili za to nisam dobio ništa”, priča Žilić.

Refik Žilić, stanovnik Kotorskog kod Doboja
Refik Žilić, stanovnik Kotorskog kod Doboja

Na ovoj lokaciji firma “Plosko” i danas vadi šljunak. Protiv odgovorne osobe u toj firmi policija u Doboju je krajem decembra podnijela prijavu dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu.

Policija je tada saopštila da je ta firma bez odobrenja nadležnih institucija vršila eksploataciju šljunka s više parcela uz vodotok rijeke Bosne, te da je od 2017. do 2021. nezakonito zaradila blizu milion i 400.000 maraka (700.000 eura).

Ova firma nije odgovorila na upit RSE o policijskim i navodima stanovnika Kotorskog o nezakonitoj eksploataciji šljunka.

“Politički motivisana prijava zbog vađenja šljunka”

Dobojska policija je krajem prošle godine zbog nelegalnog vađenja šljunka sa više parcela prijavila Tužilaštvu i preduzeće “Drvoprerada Đurić” iz Dervente, koja je udaljena tridesetak kilometara od mjesta gdje je eksploatisan šljunak.

Prema policijskim informacijama ovo preduzeće je od maja 2017. do marta 2021. godine nezakonito zaradilo blizu dva milion i 800.000 maraka (1,4 miliona eura), te oštetilo entitetski i gradski budžet za 150.000 maraka (75.000 eura).

Vlasnik preduzeća je Pero Đurić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS. On za RSE kaže da je policija objavila “netačne informacije”.

“Šljunak je vađen iz mojih ličnih njiva. Protiv firme je pokrenuta istraga i prije par godina i sad je objavljena potpuno ista prijava. Nisam politički podoban. Ja sam opozicija”, dodaje Đurić.

Lokacije na kojima se vidi nestanak tla oko rijeke Bosne u Kotorskom.
Lokacije na kojima se vidi nestanak tla oko rijeke Bosne u Kotorskom.

U protekle dvije godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nadležni inspektori izdali su oko 200 prekršajnih naloga zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz poljoprivrednog zemljišta. Ukupne kazne su u ovim slučajevima bile oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura).

U nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju da su kazne koje se izriču preblage.

Ova nevladina organizacija u protekle tri godine pruža pravnu pomoć neformalnim grupama građana u borbi protiv nezakonitog vađenja šljunka na području Doboja, Modriče, Šamca, Vukosavlja, Zavidovića, Žepča, Maglaja, Bijeljine i Zvornika.

Ljubinko Đurić, predstavnik te organizacije u Doboju, kaže da je na njihovu inicijativu održan sastanak 2021. godine na kojem su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nadležni inspektori, te predstavnici policije i tužilaštava.

Nakon toga, dodaje, izvršene su kontrole firmi koje su iskopavale šljunak.

“Od maja do jula 2021. godine poduzeli su opširnu akciju i u 108 kontrola izrekli 104 kazne. Kazne koje su izricali privrednim društvima su 3.000 maraka, a 500 maraka odgovornom licu. Po nama, to su preblage kazne”, kaže Đurić.

Jedna od lokacija odakle se vadi šljunak u Kotorskom.
Jedna od lokacija odakle se vadi šljunak u Kotorskom.

‘Ekološka katastrofa na Drini’

Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su i ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika na istoku BiH.

Pročitajte više na : https://www.slobodnaevropa.org/a/sljunak-bih-kotorsko-okolina-pijesak-rijeka-bosna/32242471.html