Na današnji dan 1377. godine krunisan je Tvrtko I Kotromanić na Milama kod Visokog u crkvi Svetog Nikole.
Mubera Pulo, vršiteljica dužnosti direktora Zavičajnog muzeja Visoko za Faktor priča o njegovom značaju i historiji ovih krajeva.
– Nakon iznenadne smrti strica Stjepana II, ban Tvrtko preuzima vladavinu u banovini Bosni 1353. godine. Nakon stabiliziranja unutrašnjih previranja u banovini i stabilizacije vlasti dolazi do rasta moći bana Tvrtka što će dovesti do njegovog krunisanja. Dolazi do ekonomskog napretka banovine, veće eksploatacije rudnika i napretka trgovine, a samim time i širenja teritorije. Sve to će rezultirati krunisanjem Tvrtka I za kralja Bosne. Zbog nedostatka pouzdanih izvora mnoge stvari u vezi sa krunidbom nisu razjašnjene. Najviše neslaganja je u vezi sa datumom i mjestom krunidbe. Noviji istraživači tvrde da je najvjerovatnije krunidba bana Tvrtka za kralja Bosne bila na Mitrovdan, odnosno 26. oktobra 1377. godine na Milama kod Visokog u crkvi sv. Nikole. Mili (Arnautovići) ne samo da su krunidbeno mjesto kraljeva i banova Bosne nego se tu nalaze i njihove grobnice – priča Pulo.
Kaže da je tokom istraživanja sedamdesetih godina prošlog stoljeća koje je predvodio Pavao Anđelić nađeno više od stotinu grobova na Milima.
– Između ostalog nađene su tri ili četiri zidane grobnice, jedna je kraljevska grobnica i jedna ugrađena u zid crkve. Na osnovu nalaza nađenih u grobnicama, može se reći da su se bosanski vladari i velikaši sahranjivali tu sve do XV stoljeća kada bosanski kralj Stjepan Tomaš biva okrunjen krunom iz Rima, a samim time se dolazi do zaključka da se krunisanje bosanskih kraljeva do tada odvijalo u crkvi sv. Nikole na Milima – pojašnjava sagovornica.
Mili su mjesto krunisanja prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i grobno mjesto kralja Tvrtka i njegovog prethodnika bana Stjepana II Kotromanića.
To je bilo mjesto održavanja bosanskih državnih sabora, mjesto izdavanja i čuvanja vladarskih povelja i drugih službenih dokumenata i vjerski centar nakon osnivanja prvog franjevačkog samostana 1340. godine.
– Radi se o spomeniku prvorazrednog značaja za političku i kulturnu historiju bosanske srednjovjekovne države, a time Visokog i moderne države BiH. Prvim istraživanjima davne 1909. godine u unutrašnjosti crkve otkriveno je 36 grobnica, a oko crkve bila je velika nekropola stećaka sa otkrivenih i djelimično istraženih preko 60 grobova. Pronađene su četiri zidane grobnice od kojih jedna kraljevska. U njoj su pronađeni veoma vrijedni materijalni ostaci, dijelovi brokatnog plašta sa zlatnom niti vezenim grbom, zlatni, srebreni i bronzani nakit otkriveni svi izloženi u srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja BiH – kazala je Pulo.
Na današnji izgled područja posebno je utjecala, ističe Pulo, gradnja željezničke pruge 1947. godine.
– Tom prilikom su ruševine crkve poravnate i na njima podignute barake za smještaj omladinskih radnih brigada. Izgrađena je i uskotračna pruga, kasnije pretvorena u cestu kojom je područje zajedno sa crkvom presječeno na dva dijela. Pored puta su izgrađeni stambeni objekti koji su dodatno narušili ambijentalnu cjelinu lokaliteta. Zavod za zaštitu spomenika FBiH započeo je 1999. godine konzervatorsko-restauratorske radove prema projektu “Zaštita arheološkog lokaliteta Mili-Arnautovići”. Projekat je predvidio tri faze, od kojih je implementirana samo prva, a odnosi se na sanaciju oštećenih zidova do radova koji slijede do izmještanja postojećeg puta. Tokom 2010. i 2011. godine urađena je ponovna konzervacija i restauracija zidova, a u međuvremenu je započet proces izmještanja puta – kaže Pulo.
Gradska uprava Visoko 2015. godine realizirala je Projekat iluminacije arheološkog lokaliteta Mili, Arnautovići, i u saradnji sa muzejom izvršila manje korekcije na kruni zidova crkve.
– Radovi su izvršeni pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika FBiH. Tokom 2018. godine otvorena je nova saobraćajnica, zaobilaznica, na lokalitetu nacionalnog spomenika čime je realizovana odluka o izmještanju lokalnog puta koji presijeca crkvu na dva dijela, te su stvoreni uvjeti za pripremu i realizaciju narednih faza projekta definitivnog rješenja lokaliteta Mili, Arnautovići – kaže sagovornica, te dodaje da konačno rješenje podrazumijeva u narednom periodu nastavak sistematskih arheoloških radova na lokalitetu i potpuno zatvaranje lokalnog puta kako bi se se dobila kompaktna spomenička cjelina.
