U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu, a tu je bitna uloga savjetodavaca koji trebaju ministarstvu pomoći da dođemo do sistemskog rješenja, rekao je tokom posjete sarajevskom regionalnom uredu Anadolu Ageny (AA) Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Bh. malinari ove godine su javno izražavali nezadovoljstvo zbog, po njima, niske otkupne cijene njihovog proizvoda.
“U toku ove godine suočili smo se sa problemom u malinarstvu. Takve probleme imali smo dijelom i u prošloj godini, kada je kod otkupljivača malina u hladnjačama ostalo oko 7.500 tona maline, jer je došlo do poremećaja na tržištu i ta malina je ostala iz 2016. godine. Ove godine poremećaji ponude i potražnje doveli su do toga da je cijena maline bila ispod one koju su očekivali naši malinari. Trend rasta intenzivne proizvodnje maline, koja je perspektivna priča za BiH, dovela je do toga da ste imali situaciju da su ljudi sadili šta su htjeli, radili kako su htjeli. Niko se nije konsultovao puno i tražio savjete po pitanju ove proizvodnje. Kada se desi problem, onda se on ispostavi nadležnim organima“, kazao je Dedić i dodao:
“Tokom jula ove godine formirao sam Radnu grupu od članova akademske zajednice, proizvođača, otkupljivača i ljudi iz ministarstva kako bi sagledali kompletno stanje i mogli sistemski pristupiti rješavanju ovih problema. Često ta kratkoročna rješenja nisu dobra za dugoročni opstanak ove proizvodnje za šta smo svi zainteresirani. Trenutno u Federaciji BiH od kantona do kantona imate različite poticajne mjere kada je u pitanju malina. Pored toga, sistem savjetodavstva ne funkcioniše, treći problem je da se naši poljoprivrednici teško odlučuju na udruživanje kako bi jedinstveno djelovali.“
Naglasio je da se za sljedeću godinu moraju harmonizirati poticajne mjere za oblast proizvodnje malina. Dodao je i da je veoma korisno što Udruženje malinara trenutno održava sastanke u svim kantonima, kako bi se susreli s problemima i pronašli rješenja da im se ponavljaju iste greške.
“Međutim, u poljoprivredi je tako. Prošle godine smo imali problem s kornišonima, a ove godine je svaka kila kornišona otkupljena i to po dobrim cijenama. Najbitnije je za sve nas da imamo sistemsko rješenje, jer kako god postajemo bitan faktor, jer smo u svijetu 11. ili 12. u proizvodnji maline, tako postajemo i nečija konkurencija. Tako da bilo šta da se pojavi, kao na primjer neka zaraza, odmah će doći neko da to ispita, kao što su radili za izvoz mlijeka. U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu na način da se zna koji sadni materijal, koja sredstva se mogu koristiti, kako i na koji način od sadnje do plasmana čitav lanac vrijednosti da bude pod kontrolom. To je uloga savjetodavaca koji nam trebaju pomoći da dođemo do sistemskog rješenja“, zaključio je ministar Dedić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije.
Ministar je naglasio i da Vlada Federacije BiH ima usvojenu Strategiju povećanja konkuretnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance, kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće, jer u tom oblastima bh. poljoprivrednici mogu biti konkuretni. Kazao je i da je neophodno razdvojiti razvojnu od socijalne dimenzije bavljenja poljoprivredom.
“S jedne strane, imate 2.500 obrtnika, a s druge strane 11.500 fizičkih lica. Kada sam kao ministar uzeo podatke da vidimo ko su ta fizička lica koja koriste poticaj, došao sam do podataka da veliki broj državnih službenika, penzionera, socijalnih slučajeva, te ljudi koji koriste poticaje, a ne plaćaju nikakve obaveze državi. Onda sam se zapitao kako ta fizička lica mogu biti korisnici istih prava kao poljoprivrednik koji hoće da mu poljoprivreda bude zanimanje. Međutim, to bi bio veliki rez u sistemu kada bi rekli da niko ne može dobiti poticaj ko nije obrtnik. Ako tretiramo isto čovjeka koji već ima radno mjesto i nekoga kome je poljoprivreda zanimanje, ne možemo tako“, smatra Dedić.
/izvor:fokus.ba/
