Bosna i Hercegovina je izvezla u naznačenom periodu 9,3 milijarde KM robe, što je povećanje izvoza za 39,17 posto u odnosu na isti period 2021. godine. U isto vrijeme BiH je uvezla robe u vrijednosti 13,9 milijardi KM, što je više za 42,4 posto u odnosu na 2021. godinu.

Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 49,37 posto i iznosi 4 milijarde 658 miliona i 157.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je smanjen za 2,28 posto i iznosi 66,6 posto, podaci su Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

– Robna razmjena za prvih šest mjeseci približno je ostala na istom nivou kao i u istom period prethodne godine, uz blago povećanje količina pojedinih izvezenih roba. Međutim, usljed povećanja cijena, kako uvoznih, tako i izvoznih, ukupan obim razmjene je povećan u prosjeku za oko 40 posto, te je i deficit povećan na 4,6 milijardi maraka – kazao je za Faktor Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

U okolnostima globalne krize, poremećaja u lancima nabavke, naglog rasta cijena repromaterijala i inflacije, a što je sve pogodilo i privredu BiH, dobro je što smo zadržali nivo privrednih aktivnosti makar na nivou prošlogodišnjeg, ističe Marinković i dodaje:

– Ali svakako da je mogao biti i bolji rezultat. Kriza izazvana pandemijom, pa i ova trenutna ekonomska kriza pokazuje između ostalog, ogroman značaj proizvodnje hrane u vlastitoj režiji i neophodnost što manje zavisnosti od uvoza. Stoga, organi vlasti u Bosni i Hercegovini moraju donositi i provoditi sistemske mjere koje će osigurati subvencioniranje i stavljanje u fokus primarne proizvodnje, kako bi se osigurala sirovinska baza za domaću prehrambenu industriju, a sve u cilju smanjenja naše zavisnosti od uvoza. Također, neophodno je obrazovni sistem brzo i efikasno prilagoditi potrebama domaće privrede, čime bi se povećala zaposlenost i privredi osigurala kvalitetna i kvalifikovana radna snaga koja doprinosi privrednom i ekonomskom razvoju, s jedne strane, uz istovremeno utjecanje na sveprisutni problem odliva stanovništva, s druge strane.

Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje izvoza i uvoza.

Bosna i Hercegovina u razmjeni sa Evropskom unijom učestvuje sa 72,7 posto izvoza i 64,4 posto uvoza. Na tržište EU-a izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, više za 37,22 posto u odnosu na 2021. godinu. Uvoz iz EU-a je iznosio devet milijardi KM i veći je za 36,14 posto u odnosu na 2021.

Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU-a je Hrvatska. Za prvih šest mjeseci 2022. godine izvoz je iznosio 1,3 milijardi, a uvoz 2,4 milijarde KM.

Na tržište CEFTA-e za prvih šest mjeseci 2022. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,76 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 61,23 posto. Sa područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, što je za 37,62 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvezli smo robe u vrijednosti od oko 1,29 milijardi KM što je za 43,02 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Uvezeno je robe u vrijednosti oko dvije milijarde KM što je za 28,78 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa zemljama EFTA-e, za šest mjeseci 2022. godine iznosio je oko 853 miliona KM što je više za 244 posto ili oko 504 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Oko 2,4 posto ili 224 miliona KM ukupnog izvoza iz BiH ide na tržište zemalja EFTA-e, a oko 4,5 posto ili 629 miliona KM ukupnog uvoza u BiH dolazi iz zemalja EFTA-e. Najznačajniji partner zemalja EFTA-e je Švicarska sa kojom se obavlja gotovo sva vanjskotrgovinska razmjena, koja iznosi 807 miliona KM, a što je 94,6 posto ukupne razmjene za zemljama EFTA-e.

U ostalim tržištima, po obimu razmjene, najznačajniji partneri su Turska i Kina. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio je 916 miliona KM od čega je uvoz 750 miliona KM i viši je za 53,75 posto ili oko 260 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene sa Kinom iznosio je oko 405 miliona KM od čega uvoz iz Kine iznosi 379 miliona KM i veći je za 66,78 posto ili oko 152 miliona KM. Izvoz iznosi oko 25 miliona KM i veći je za 59,17 posto ili oko 10 miliona KM.

Najviše u robnoj razmjeni ima metalski sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 41,5 posto, a u ukupnom uvozu sa 35,9 posto. Iz BiH je u prvom polugodištu izvezeno proizvoda metalskog sektora u vrijednosti od 3,9 milijardi KM, što je više za 1,1 milijardi KM ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godini. Ovom povećanju je u najvećoj mjeri doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, dijelova od željeza i čelika, te izvoz elektroindustrije.

Uvezeno je proizvoda metalske industrije u ukupnoj vrijednosti više od pet milijardi KM, što je više za 1,5 milijardi, ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godine. Ovom povećanju uvoza su uglavnom doprinijeli povećan uvoz aluminija i dijelova, željeza i čelika i elektroindustrija. Uvezeno je aluminija i proizvoda od aluminija u vrijednosti od 886,4 miliona KM, što je više za 680, 2 miliona KM ili 234 posto. Najveći dio aluminija i proizvoda od aluminija je uvezen iz Švajcarske, uvezena je vrijednost od 496, 9 miliona KM, što je povećanje od 423, 8 miliona KM ili 580 posto.

Prehrambena industrija

Agro i prehrambena industrija u ukupnom izvozu učestvuje sa 5,3 posto, a u ukupnom uvozu sa 14,4 posto. U prvom polugodištu 2022. godine je izvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 miliona KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 miliona KM ili 22 posto. U izvozu vrijednosno najviše učestvuju masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i sirće, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.

U prvom polugodištu tekuće godine u BiH je uvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od dvije milijarde KM, što je povećanje od 470, 5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za ishranu, ostatke hrane i hrane za životinje, proizvode na bazi žitarica i pića, alkohol i sirće.

Za uvoz vode 109 miliona KM

Razmjena vode i dalje rezultira deficitom. U prvom polugodištu tekuće godine je uvezeno vode u vrijednosti od 109,3 miliona KM, a izvezeno 24, 6 miliona KM. Rezultiralo deficitom od 84,6 miliona KM. Vodu najviše uvozimo iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Tekstil i obuća

Oko 896 miliona maraka izvezeno je tekstila, kože i obuće, što je više za 156,8 mililiona KM ili 21 posto. Istovremeno je uvezeno proizvoda tekstila, kože i obuće u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 226 miliona KM ili 24 posto.

Drvna industrija

Drvni sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 10 posto, a ukupnom uvozu sa 2,1 posto. Ostvaren je suficit od 640 miliona KM i veći je za 16,4 posto ili oko 90 miliona KM u odnosu na isti period 2021. godine. Vrijednost izvoza drvne industrije iznosila je 926 miliona 285.518 KM što je za 171,7 miliona KM ili 23 posto više od izvoza za isti period u 2021. godini.

Od ukupnog izvoza, 90 posto drvne industrije u prvih šest mjeseci u 2022. godini realizovano je na top 20 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska najznačajniji izvozni partneri.

U prvih šest mjeseci u 2022. godini ukupan uvoz drvnog sektora je iznosio 286 miliona 467.851 KM ili 81,9 miliona KM, odnosno 40 posto više nego u istom periodu u 2021. godini.