Površina na kojoj bi se potencijalno mogle naći zaostale mine u BiH iznosi, prema najnovijim podacima, 822,81 kvadratni kilometar, a pod direktnom ugroženošću od tih eksplozivnih sredstava živi 93.071 stanovnik.
Navedeno je to u prijedlogu plana deminiranja za ovu godinu koji je izradio Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).
U tom dokumentu naglašeno je da BiH spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim problemom zbog zaostalih mina.
– Prema procjenama, u januaru 2025. godine sumnjiva opasna površina na mine u BiH iznosi 822,87 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu zemlje. U oko 110 ugroženih opština, odnosno 1.261 ugroženoj zajednici pod direktnom ugroženošću od mina živi 93.071 stanovnik – stoji u prijedlogu plana deminiranja.
U bazi podataka Centra za uklanjanje mina su još 8.673 minska zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na osnovu 10.408 minskih zapisnika.
– Minska polja u BiH karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine, obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu. Nefunkcionalni zapisi, te sve teža identifikacija preostalih minskih polja, koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, ali i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena otežavaju identifikaciju sumnjivih područja – stoji u prijedlogu deminiranja.
Takođe, u istom dokumentu navedeno je da u BiH u 2024. godini nije bilo minskih nesreća, dok je od 1992. do 2024. godine od mina/kasetne municije/eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata stradala 8.471 osoba.
– U ratnom periodu, odnosno od 1992. do 1995. godine u BiH je registrovana
ukupno 6.391 žrtva mina, a u poslijeratnom periodu, odnosno od 1996. do 2024, stradala je 1.781 osoba – navedeno je u planskom dokumentu.
Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 smrtno, dok je 81 deminer zadobio teže ili lakše povrede.
Prema programu rada Savjeta ministara za period 2025 – 2027. godine, ali i planu rada Centra za uklanjanje mina u BiH za isti period, planirana površina za vraćanje u prijašnje stanje u 2025. godini iznosi 75 kvadratnih kilometara.
– Prijedlog revidirane strategije protivminskog djelovanja BiH za period 2025 – 2027. godina upućen je u proceduru usvajanja Savjetu ministara. Važno je napomenuti da je sada evidentno da BiH nije u mogućnosti da ispuni obaveze do marta 2027. godine, zbog čega će ove godini Komitetu za implementaciju obaveza biti podnesen novi zahtjev za produženje roka – zaključeno je u prijedlogu ključnog dokumenta za deminiranje.
Novac
U Centru za uklanjanje mina navode i da se novac za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuje od donatora, te iz budžeta institucija BiH i budžeta entiteta, kao i iz drugih izvora.
– U postupku revizije Strategije protivminskog djelovanja za period 2018 – 2025. godine izvršena je procjena finansijskih sredstva za 2025. i 2026. godinu koja bi bila potrebna za izvršenje planiranih aktivnosti vraćanja površine i iznose 61,35 miliona KM – navedeno je u prijedlogu plana deminiranja. Prema Zahtjevu za dodjelu sredstava iz budžeta za 2025. godinu, planirani iznos sredstava Centra za uklanjanje mina u BiH za 2025. godinu iznosi 8,47 miliona KM, a biće utrošena kroz dva programa.
Minska područja predstavljaju i ugrožavaju sigurnost, zdravlje i živote svih nas!
Svjetski dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju se obilježava 04.04 svake godine još od 2005. godine kada je Generalna skupština UN-a proglasila ovaj datum kao dan posvećen podizanju svijesti o postojanju mina i podrške protuminskoj akciji.
Obilježavanjem ovog datuma podiže se svijest o opasnostima koje minska područja predstavljaju i ugrožavaju sigurnost, zdravlje i živote građana. Također je prilika i da se ohrabre vlade država u izradi i razvijanju programa za čišćenje od mina.
U 2020., uprkos pandemiji COVID-19 u svijetu je hiljade eksplozivnih naprava pronađeno i uništeno. Stotine hiljada kvadratnih metara zemlje je očišćeno i stavljeno na upotrebu.
Milionima ljudi koji žive ili se vraćaju u minama zagađena područja pružena je edukacija o riziku od eksplozivnih naprava, koja je u mnogim slučajevima uključivala smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u okviru prevencije COVID-19.
Ove godine će Ujedinjeni narodi promovirati djelovanje i minsku akciju naglašavajući kako su “Ustrajnost, partnerstvo i napredak” proveli sektor kroz ovu izazovnu godinu.
Ustrajnost, partnerstvo i napredak
Prošle godine je zajednica Ujedinjenih naroda za djelovanje u području mina pojačala izazove sa kojima se suočava tokom pandemije Covida-19. Sektor je nastavio davati rezultate, ispunjavati obaveze, u kontekstu čišćenja mina i eksplozivnih naprava, obučavanja osoblja i stanovnika u cilju smanjenja rizika i očuvanju sigurnosti.
I u ovoj govini izazovi koje nosi COVID-19 zahtijevat će ustrajnost. Rad na protuminskoj akciji će se i dalje trebati nastaviti, područja zagađena minama i eksplozivnih napravama će se čistiti, nastaviće se sa izlaznim strategijama i razvojima kapaciteta nacionalnih partnera. Sve ove aktivnosti teže ka stvaranju napretka prema svijetu bez prijetnje od nagaznih mina i neeksplodiranih naprava.
Međunarodni komitet Crvenog križa u saradnji sa nacionalnim društvima Crvenog križ i Crvenog polumjeseca aktivan je u sprovođenju aktivnosti na prevenciji, podizanju svijesti ali i konkretnim radnjama.
U proteklih par godina pored aktivnosti i podrške usmjerene prema građanima u Bosni i Hercegovini, učešću u obilježavanju minskih polja i mapiranju, različitim edukacijskim aktivnostima, Crveni križ Federacije BiH učestvovao je i u edukaciji migranata, izbjeglica i tražilaca azila koji prolaze i/ili se zadržavaju u BiH o minskoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Postavljene su mape na različitim jezicima, te izraženi info leci prilagoženi jezicima kojima migrant govore, koji mobilni timovi Crvenog križa svakodnevno distribuiraju.
izvor: Crveni križ F BiH // buka
