Malinari u 2018. oprezni, poljoprivrednici spas traže u drugim kulturama

0
149
Voće
FOTO: ILUSTRACIJA

Proizvođači voća u BiH pripremaju se za nadolazeću sezonu, a sudeći prema najavama, pojedine kulture će biti uspješne ali su štete koje je nanio februarski mraz značajne.

– Što se tiče breskve, kajsije, pojedinih ranih sorta šljiva i pojedinih sorta trešnje, već imamo vidljive štete a breskva i kajsija možemo reći da su više od 70 posto nastradale. Kada je u pitanju kruška, to je još rano davati procjene ali imamo već po našim prvim kontroloma naznaka da su prisutne značajne štete. To su štete nastale u februarskom mrazu kada su smrznule grane a vegetacija je bila jako duga, nije bila još ni stala prošlogodišnja vegetacija – pojašnjava Dragoja Dojčinović predsjednik Udruženja voćara RS.

Jabuke dobro podnijele zimu

Ističe da što se tiče jabuka, tu je utvrđeno da nema velike štete te da su jabuke dobro podnijele i da će ova godina po pitanju proizvodnje jabuke biti dosta dobra.

– Evo i ovo vrijeme sada što je zateglo, shodno tome možemo slobodno reći da ne može da cvjeta voće do prvog maja ili kraja aprila. Tu ne bi trebalo da bude kasnih mrazeva i trebalo bi da je ovo vrijeme izuzetno dobro za jabuku. Ali nikada se više ne može znati s ovim vremenom zbog klimatskih promjena – kazao je Dojčinović.

Proteklih godina BiH je zahvatila “malinarska groznica”, ali je prošle godine došlo do razočarenja jer su otkupne cijene bile nedovoljne za proizvođače koji su tražili dosta veće cijene. Dojčinović ističe da su ove godine svi oprezni po pitanju proizvodnje malina i ugovaranjem.

– Prošla godina je bila jako loša u smislu otkupne cijene i mnogi su svoje proizvode prodavali po niskim cijenama. Pojavljuje se i problem sa zaraženim sadnicama a i nesigurno se širiti na ovakvom tržištu. Nemamo zaštićeno tržište, i čim to nemamo, mora biti pad proizvodnje. Najvjerovatnije je prošlo zlatno doba maline – zaključuje on.

Kornišoni perspektivni

S njim se slaže i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH koji kaže da se oko malina ništa ne zna te da cijena nije definirana.

– To je berzanska roba, a oko maline vam ne može još niko ništa reći – kazao je Bićo.

Što se tiče drugih kultura, navodi da se očekuje relativno rodna godina mada “hoće li biti još snijega ili mraza, to samo dragi Bog zna”.

– Kao uspješna kultura koja će po svim procjenama ove godine proći dobro izdvaja se kornišon, cijena je ove godine dobra i ugovorena je proizvodnja. Cijena je čak povećana na 1,50 KM, što do sada nije bio slučaj i to je idealna cijena tako da ko hoće da u tu proizvodnju da uđe sad je vrijeme. Ima i izvoz ljute paprike, paprike itd., to su ove ugovorene proizvodnje sa firmama koje su prošle jeseni dogovorile proizvodnju. Najveća proizvodnja voća će biti u standardnim područjima. To je Čelić, oko Brčkog područja po pitanju jabuke i kruške, Gradačac, Posavina je za žito, kornišoni su izraženi kod Živinica i Tuzle, sad je dosta toga došlo i do Sarajeva, i proizvodnja se dobro širi – kazao je Bićo.

Izvoz u Rusiju i potražnja u EU

Imajući u vidu da se očekuje dobar urod jabuka u BiH, tek sada dolazi do izražaja koliko će BiH koštati malverzacija sa izvozom jabuka u Rusiju koju je izvela firma Frutek kompani.

S druge strane, potencijalni “plan B” za izvoz jabuka koji ostanu eventualni višak koji ne mogne potrošiti domaće tržište je EU u kojoj je trenutno prisutna nestašica jabuka.

Na tržištu Evropske unije trenutno nema dovoljno jabuka, a ono što je preostalo najčešće je neodgovarajućeg kvaliteta jer plodovi nisu pogodni za dugotrajnije čuvanje. Proizvodnja jabuke u 2017. u odnosu na prethodnu godinu podbacila je za trećinu, a statistika pokazuje da je na nivou Unije riječ o milion tona jabuka manje.

– Imali smo najslabiju berbu u posljednjih deset godina. Smanjenje proizvodnje je očigledno u Italiji, Njemačkoj, Holandiji i Belgiji – navodi se u nedavnoj analizi poljskog analitičara Adama Paradovskog, prenosi portal Agronews.

Kako će se ova tržišna kretanja odraziti na izvoz jabuke iz BiH, ostaje da se vidi u narednom periodu.

 

Izvor: Faktor