Kupovina domaćih proizvoda danas je važnija nego ikad!

U julu 2020. Sweden/USAID FARMA II projekt pokrenuo je kampanju Hrana Gurmana kako bi promovisao lokalne proizvođače visokokvalitetne hrane i prirodne kozmetike i pomogao im da se nose sa negativnim ekonomskim posljedicama pandemije COVID-19.

Iako je kupovina kvalitetnih lokalnih proizvoda danas važnija nego ikad, njihova potrošnja će dugoročno ostati važan faktor ekonomskog razvoja, stabilnosti i zapošljavanja.

Ostvaranje napretka zahtijeva postavljanje zajedničkih ciljeva i spremnost da ih se držimo. Bilo kako bilo, ti ciljevi se nekada izgube iz vida, a posebno kada se zanemari širi kontekst u kojem je kupovina uvoznih umjesto lokalnih proizvoda štetna za ekonomiju.

Sa tim na umu, trebamo se i podsjetiti da domaći proizvođači visokokvalitetne hrane, koji na lokalne trpeze stavljaju zdrave i ukusne proizvode, ovise o lojalnosti domaćih kupaca, a evo i pet razloga zbog kojih bismo trebali kupovati kvalitetne domaće proizvode.

Kupovinom lokalnog kreiraju se nova radna mjesta, a prosperitet na lokalnom nivou ne čine samo protok novca i robe, već i nova radna mjesta. Što se više kupuje od lokalnih proizvođača i prodavača hrane, to oni imaju potrebu da šire poslovanje i za to im trebati više radnika kako bi zadovoljili potražnju. Kao rezultat toga, oni će nuditi posao ljudima u svojoj zajednici i osigurati im stalne prihode.

Kupovina na lokalnom nivou doprinosi vašoj i dobrobiti vaše zajednice. Uprkos svom individualnom karakteru, lični napredak osobe koja proizvodi i prodaje hranu je svojevrsni ekonomski kolač koji raste i od njega svako dobija svoj komad. Pored činjenice da su već poslodavci, svi lokalni proizvođači i prodavači hrane će barem dio svoje zarade reinvestirati u lokalnu zajednicu, bilo direktno ili putem poreza. Oni će također kupovati od drugih lokalnih ili domaćih preduzeća, u kojima vi radite, a dodatna vrijednost stvorena u zajednici na taj način će nastaviti rasti.

Kupovina od lokalnih proizvođača održava makroekonomiju zdravom. Lokalno proizvedena hrana je “domaći proizvod” par excellence. I izvan okvira lokalne zajednice, trošenje novca na domaće proizvode sprečava da dragocjena sredstva iscure iz zemlje. Nažalost, BiH uvozi više hrane nego što je izvozi,  što je vidljivo iz Statistike robne razmjene BiH s inostranstvom koju je objavila Agencija za statistiku BiH u decembru prošle godine.

Trgovinski deficit kreće se u rasponu od dvostrukog u segmentu mliječnih proizvoda i jaja, do dvadeset puta niže pokrivenosti uvoza izvozom kada je riječ o šećeru, proizvodima od šećera i medu. Prema tim statistikama, ukupni trgovinski deficit u 11 mjeseci 2020. iznosio je 5,8 milijardi KM, odnosno uvoz u BiH bio je ta 61 posto veći od izvoza.

Kupovina domaćih proizvoda znači da znate šta jedete. Važnost održavanja zdrave prehrane sa ne može previše naglasiti, a lokalno proizvedena hrana tu igra centralnu ulogu. Razlog za to je jednostavan. Svaki put kada kupite hranu od lokalnog farmera, vi s tom osobom jačate odnos izgrađen na povjerenju. Pri tom, poljoprivrednici jednostavno  sebi ne mogu priuštiti da ugroze taj odnos tako što će vam pokušati prodati hranu lošeg kvaliteta. S lokalnim proizvođačima hrane se možete i sprijateljiti i zamoliti ih da vam preporučuju hranu na osnovu vašeg ukusa i potreba ili da uvedu nove proizvode u svoju ponudu.

Kupovina od lokalnih proizvođača podstiče zdravu konkurenciju koja jača raznolikost ponude. Kupovina od lokalnih proizvođača ekonomiju čini dinamičnijom jer se proizvođači hrane moraju nadmetati svojim cijenama i kvalitetom. Zdrava konkurencija ove vrste znači da kupci imaju lakši pristup vrhunskoj hrani, asortiman dostupnih proizvoda raste, a hrana postaje pristupačnija i kvalitetnija.

U konačnici, svi navedeni razlozi jasno ukazuju na potrebu da se više pažnje posveti domaćim proizvođačima i prodavačima hrane, bilo onim na zelenim pijacama ili u prodavnicama hrane. Iako su ponekad manje vidljivi, podrška poslovanju domaćih proizvođača igra važniju ulogu u životu zajednice i njenih članova od pukog opskrbljivanja hranom, saopćeno je iz FARMA II Projekta.

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print