Kada prođu kasni proljetni mrazevi, a to je u kontinentalnom području najčešće krajem aprila i početkom maja, rasad treba posaditi na stalno mjesto.
Na manjim površinama sadnja se može obaviti i 15-20 dana ranije. U tom slučaju rasadjene biljke treba po potrebi zaštititi plastičnom folijom ili nekim drugim materijalom. Ova mjera će obezbjediti ranije prispjevanje i ostvarivanje većis prinosa po jedinici površine.
Uvijek kada je to moguće rasađivanje treba obaviti po oblačnom vremenu, poslije kiše, kada je zemljište vlažno ili ga pak prethodno treba dovoljno navlažiti.
Sadnja rasada paradajza
Ako se biljke gaje uz oslonac (špalir, pritke i sl.) i planira se gajenje samo na jedno (glavno) stablo, sadnje može biti gušća na rastojanju 60-80 x 25-30 cm. Međutim, najčešće se rasad paradajza sadni na 80 x 40-50 cm i na 80 x 40 cm ili 90 x 40 cm, što zavisi od odabranog sistema gajenja i zahtjeva pojedinih hibrida u pogledu hranljivog prostora.
Iskustvo je potvrdilo da je povoljan način sadnje u dvorede trake (100-110 + 40 + 40 x 30-40 cm), 100+80+80 x 30 ili 100+60+60 x 30 ili 90+50+50 x 40 cm za srednje ranu, a naročito kasnu proizvodnju. Pri proizvodnji u plastenicima najpovoljnija je velečina hranljivog prostora od 80 + 40 + 40 x 40 cm, sa sklopom od 4,1 biljka/m2.
Zavisno od načina gajenja, uzrasta biljke rasada (nepikiran, pikiran) i od toga da li je rasad proizveden u saksiji ili kontejnerski, sadnja se obavlja ručno, sa sadiljkom ili u iskopane jamice ili mehanizovanim putem (specijalnim sadilicama) na dubinu od 8 do 10 cm. Izduženi, prerastao rasad se sadi tako što se dio stabla polaže u zemlju u pravcu redova.
Na manjim površinama i porodičnim baštama, pri sadnji bujnijeg rasada za svaku biljku treba iskopati rupu prečnika 25-30 cm i duboku 25-20 cm na međurednom rastojanju od 80 do 100 cm, s tim što rupe treba da budu udaljene jedna od druge oko 20 cm, tako da se između biljaka u redu dobija rastojanje od 40 do 50 cm.
Đubrenje prilikom sadnje
Ako zemljište nije dobro nađubreno pri osnovnoj obradi i površinskoj pripremi, onda u svaku jamu (rupu) treba staviti pomalo NPK đubriva (10 : 30 : 20), nasuti 2-3 litra vode i izmiješati sa zemljom. U takvu sredinu spusti se grudva zemlje zajedno sa korijenom rasada, a okolo se navuče sitna, vlažna zemlja i dobro pritisne kako bi se što bolje uspostavio kontakt između žila korijena i zemlje.
Posebno treba voditi računa da se korijenov sistem ne stavlja na veću koncentaciju mineralnih đubriva i zaštitinih sredstava, jer može doći do jačeg oštećenja. Ako zemljište nakon sadnje rasada ipak nije dovoljno vlažno, treba ga zaliti mčakom vodom.
Izvor: agrosavjet.com
