Radio Donji Vakuf

Facebook
X
WhatsApp
Email

Koliko je stanovnika izgubila Srednja Bosna: Objavljeni novi statistički podaci

Federacija BiH danas ima 73.172 stanovnika manje nego prije deset godina, pokazuju procjene Federalnog zavoda za statistiku, a pad broja stanovnika bilježi velika većina općina i gradova.

Prema procjeni sa stanjem na dan 30. juna 2026. godine, Federacija BiH ima 2.133.059 stanovnika. Na isti datum 2016. godine procijenjeno je da je imala 2.206.231 stanovnika, što znači da je broj stanovnika smanjen za 3,3 posto, piše Jabuka.tv.

Od deset kantona, broj stanovnika porastao je jedino u Sarajevskom kantonu. Procentualno najveći pad bilježi Bosansko-podrinjski kanton, gdje je broj stanovnika smanjen za 10,7 posto. Slijede Posavski kanton s padom od 9,3 posto i Kanton 10 sa smanjenjem od 7,9 posto. Najmanji pad zabilježen je u Zapadnohercegovačkom kantonu, od 1,2 posto.

Među općinama i gradovima procentualno najveći pad imaju Bosanski Petrovac, s 19,5 posto, Vareš s 19,2 posto i Drvar sa 17,9 posto.

Rast je zabilježen u 11 od 79 općina i gradova, a najveći broj novih stanovnika ima Ilidža, koja je u odnosu na 2016. godinu dobila 4.973 stanovnika.

U nastavku donosimo pregled po kantonima:

Srednjobosanski kanton

U Srednjobosanskom kantonu živi 241.643 stanovnika, odnosno 10.330 manje nego 2016. godine, što je pad od 4,1 posto.

Procentualno najveći pad bilježe Kreševo, 10,1 posto, i Fojnica, 8,8 posto.

Travnik je izgubio 2.549 stanovnika i danas ima 50.505 stanovnika.

Najmanji pad zabilježen je u Vitezu, gdje je broj stanovnika smanjen za 1 posto.

Unsko-sanski kanton

U Unsko-sanskom kantonu broj stanovnika pao je s 271.209 na 257.452, odnosno za 13.757 ili 5,1 posto.

Pad bilježi svih osam općina. Najviše je pogođen Bosanski Petrovac, koji danas ima 5.576 stanovnika, što je 19,5 posto manje nego 2016. godine. Slijedi Ključ s padom od 9,3 posto.

Najveća općina u kantonu, Cazin, ima 2.309 stanovnika manje, dok je pad najmanji u Bužimu, gdje je broj stanovnika smanjen za 0,8 posto.

Posavski kanton

Posavski kanton ima 38.524 stanovnika, odnosno 3.928 manje nego 2016. godine, što predstavlja pad od 9,3 posto.

Odžak je izgubio 1.923 stanovnika, odnosno 10,5 posto. Domaljevac-Šamac ima 482 stanovnika manje, što je pad od 10,4 posto, dok je broj stanovnika u Orašju smanjen za 1.523, odnosno 7,9 posto.

Tuzlanski kanton

Najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH, Tuzlanski, pao je s 443.053 na 426.635 stanovnika, odnosno za 16.418 ili 3,7 posto.

Tuzla je izgubila 4.041 stanovnika, najviše od svih općina i gradova u Federaciji BiH, te danas ima 106.601 stanovnika.

Procentualno najveći pad imaju Kladanj, 10,4 posto, Čelić, 8,6 posto, i Teočak, 8,3 posto. Živinice su gotovo zadržale broj stanovnika, uz pad od 0,3 posto.

Zeničko-dobojski kanton

Zeničko-dobojski kanton ima 346.784 stanovnika, odnosno 14.247 manje nego prije deset godina, što predstavlja pad od 3,9 posto.

Vareš je izgubio 1.605 stanovnika ili 19,2 posto, dok je u Olovu broj stanovnika smanjen za 14,5 posto.

Zenica je pala na 106.091 stanovnika, odnosno izgubila 3.859 stanovnika.

Rast bilježe Tešanj, koji je s 43.333 narastao na 44.010 stanovnika, te Doboj-Jug, koji ima 65 stanovnika više.

Bosansko-podrinjski kanton

Bosansko-podrinjski kanton bilježi procentualno najveći pad broja stanovnika od svih kantona u Federaciji BiH.

Broj stanovnika pao je s 23.518 na 21.008, odnosno za 2.510 ili 10,7 posto.

Goražde ima 18.678 stanovnika, 2.064 manje nego 2016. godine, što predstavlja pad od 10 posto.

Foča u Federaciji BiH izgubila je 16,4 posto stanovnika, a Pale u Federaciji BiH 15,3 posto.

Hercegovačko-neretvanski kanton

Hercegovačko-neretvanski kanton pao je s 219.395 na 209.524 stanovnika, što je 9.871 stanovnik manje ili pad od 4,5 posto.

Mostar ima 103.166 stanovnika, odnosno 2.495 manje nego prije deset godina, što predstavlja pad od 2,4 posto.

Procentualno najveći pad bilježe Prozor-Rama, 9,7 posto, Konjic, 8,7 posto, i Jablanica, 7,5 posto.

Čapljina je izgubila 1.759 stanovnika.

Jedina općina s rastom je Ravno, koje danas ima 12 stanovnika više nego 2016. godine.

Zapadnohercegovački kanton

Zapadnohercegovački kanton bilježi najmanji pad od svih kantona u kojima je broj stanovnika smanjen.

Broj stanovnika smanjio se s 93.989 na 92.845, odnosno za 1.144 ili 1,2 posto.

Široki Brijeg je narastao na 29.239 stanovnika, odnosno ima 290 stanovnika više, dok Posušje ima 20.435 stanovnika, odnosno 62 više nego prije deset godina.

Ljubuški ima 948 stanovnika manje, što predstavlja pad od 3,4 posto, a Grude 548 manje, odnosno 3,2 posto.

Kanton Sarajevo

Kanton Sarajevo jedini je kanton u Federaciji BiH u kojem je zabilježen rast broja stanovnika.

Broj stanovnika porastao je s 417.498 na 423.016, odnosno za 5.518 ili 1,3 posto.

Najviše novih stanovnika ima Ilidža, koja je u deset godina dobila 4.973 stanovnika. Slijedi Novi Grad, koji ima 4.417 stanovnika više i koji je s ukupno 124.111 stanovnika najveća općina u Federaciji BiH.

Procentualno najveći rast bilježe Trnovo, 33,1 posto, i Vogošća, 10,9 posto.

Istovremeno, Stari Grad je izgubio 3.292 stanovnika, odnosno 9 posto. Novo Sarajevo ima 2.843 stanovnika manje, dok je Centar izgubio 2.771 stanovnika.

Kanton 10

Kanton 10 ima 75.628 stanovnika, odnosno 6.485 manje nego 2016. godine, što predstavlja pad od 7,9 posto.

Pad bilježi svih šest općina.

Najveći procentualni pad imaju Drvar, 17,9 posto, Bosansko Grahovo, 16,6 posto, i Glamoč, 15,4 posto.

Livno je izgubilo 2.258 stanovnika i danas ima 31.351 stanovnika, dok Tomislavgrad ima 1.821 stanovnika manje i ukupno 29.258 stanovnika.

Kupres bilježi pad od 5,9 posto.