Na posljednja tri izborna ciklusa u kojima su birani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine – 2010, 2014. i 2018. godine – u Federaciji je sa svakim izborima rastao broj glasača. Prije 12 godina bila su 962.884 važeća glasa, četiri godine poslije 997.523 glasa, a prije četiri godine 1.008.955 glasova. Uprkos iseljavanju, broj glasača porastao je za 46.000.

S godinama se mijenjao i broj glasova koji su dijeljeni među kandidatima iz reda Bošnjaka, odnosno kandidatima iz reda Hrvata. Tako su 2010. godine više glasova osvojili kandidati iz reda Hrvata, nego iz reda Bošnjaka. Bošnjački kandidati imali su 467.039, a hrvatski 495.845 glasova. Četiri godine poslije, 2014. godine, bilo je posve drukčije – bošnjački kandidati osvojili su 752.228 glasova, a hrvatski 245.295. Na sljedećim općim izborima, 2018. godine, bošnjački kandidati osvojili su 580.611 glasova, a hrvatski 428.344 glasa, piše stav.ba.

Iako je broj glasova potrebnih za izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka stalno oscilirao, on je, u procentima gledano, uvijek bio približno jednak – bilo je potrebno osvojiti otprilike trećinu glasova od onih koje su dobivali bošnjački kandidati. Bakir Izetbegović osvojio je 2010. godine 34,86 posto glasova, isti kandidat imao je 32,87 posto glasova 2014. godine, a Šefik Džaferović 36,61 posto glasova 2018. godine. Izetbegović je, s druge strane, osvojio 162.831 glas 2010. godine, 247.235 glasova 2014. godine, a Džaferović 212.581 glas 2018. godine.

Željko Komšić bio je apsolutni pobjednik izbora 2010. godine, kada je osvojio 337.065 glasova, Dragan Čović bio je pobjednik sa 128.053 glasa 2014. godine, a Komšić je iznova pobijedio 2018. godine, kada je osvojio 225.500 glasova, 112.000 manje nego 2010. godine.

Na posljednjim općim izborima održanim 2018. godine bio je šest kandidati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka, i pet kandidata iz reda Hrvata. Ove godine među Bošnjacima su tri kandidata, a među Hrvatima dva. Od trojice bošnjačkih kandidata dvojica su se kandidirala i prije četiri godine – Denis Bećirović i Mirsad Hadžikadić, jedan od dva kandidata iz reda Hrvata je prošloizborni pobjednik Željko Komšić.

Mali broj kandidata može značiti da će za izbor biti potrebo više glasova nego što je to bio slučaj ranijih godina. Naprimjer, ako kandidatkinja za člana predsjedništva iz reda Hrvata Borjana Krišto osvoji približno jednak broj glasova koliko su prije četiri godine osvojili Dragan Čović i Diana Zelenika, dakle 180.000 glasova, i ako Komšić osvoji jednak broj glasova kao i 2018. godine, a broj važećih glasačkih listića bude približno jedan milion, tada će bošnjački kandidati dijeliti približno 600.000 glasova, slično kao i prije četiri godine. Ako bi Hadžikadić osvojio 60.000 glasova, koliko je približno osvojio prije četiri godine, to znači da je za izbor člana predsjedništva iz reda Bošnjaka potrebno osvojiti približno 270.000 glasova.

Taj broj može biti i manji i veći, a ovisit će o više faktora, kao što su (1) izlaznost, (2) broj iseljenih u posljednje četiri godine (mada ne znamo ni koliki je tačan broj iseljenih, a pogotovo koliko je od njih uopće izlazilo na izbore), (3) broj bošnjačkih glasova koje će privući Komšić te (4) kako će proći Hadžikadić. Također, ne treba isključiti ni još dva faktora koji mogu utjecati na konačni izbor: (5) broj nevažećih glasova zbog zbunjenosti glasača činjenicom da će glasati za stranku različitu od one kojoj pripada kandidat za člana predsjedništva Bećirović i (6) apstiniranje od glasanja za člana Predsjedništva onih koji će izići na izbore jer ne žele glasati za kandidate koji ne pripadaju strankama za koje oni glasaju za druge nivoe vlasti.

Kada se sve sabere, za izbor člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka bit će potrebno osvojiti između 240.000 i 280.000 glasova ponajviše u zavisnosti od raspodjele glasova za Hadžikadića i Komšića, te u zavisnosti od ukupne izlaznosti. Za člana predsjedništva iz reda Hrvata bit će potrebno osvojiti između 180.000 i 200.000, što će ponajviše zavisiti od izlaznosti.