Različiti su prijedlozi stigli iz dva bosanskohercegovačka entiteta o ruti koja bi kroz Bosnu i Hercegovinu vodila na brzoj cesti Sarajevo – Beograd, ali još nema dogovora unutar BiH o tome. Pregovori su se na nivou ministra državnog i entitetskih vodili proteklih mjeseci, ali rješenje je izostalo.
Od prvobitnih osam, u razmatranje dolaze u obzir tri pravca, koje su inače predviđena strateškim dokumentima.
Dvije rute podrazumijevaju da spojna tačka između Bosne i Hercegovine i Srbije bude u Vardištu kod Višegrada, a treća ruta predviđa da se Sarajevo i Beograd spoje preko Tuzle i Bijeljine
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je prije tri dana prihvatio prijedlog radnih tijela tog Doma da trasa buduće brze ceste od Sarajeva do Beograda ide preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine.
“Većinom glasova smo odredili da ta trasa ide preko Tuzle. Od Sarajeva do Zenice, sadašnjim napravljem dijelom Koridora Vc, onda od Sarajeva do Žepča projektovanim dijelom koridora Vc. U Žepču se također odvaja prema Tuzli ‘y krak’ koridora Vc koji je ušao u projektnu dokumentaciju Ministarstva za promet i komunikaciju FBiH, kada sam ja bio ministar”, objašnjava za Radio Slobodna Evropa bivši ministar prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentu FBiH Enver Bijedić.
“Od Tuzle do Brčkog , također ‘y krak’ i tu se uklapa u projektnu dokumentaciju Autocesta Republike Srpske. Od Brčkog do Bijeljine i onda prema granici i tamo negdje u okolini Rume bi trebao da se uklapa u autoputu Beograd – Zagreb”, dodaje Bijedić.
S druge strane, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić za Radio Slobodna Evropa kaže da ne želi komentarisati odluku Parlamenta FBiH da trasa od Sarajeva do Beograda ide preko Tuzle.
“Republika Srpska i dalje stoji na svojim pozicijama da su projekti u RS-u koji su ušli u strateška dokumenta sasvim zadovoljavajući i da su nešto što je interes Republike Srpske. To govorim o ruti tri, znači od Sarajevo, preko Pala, Sokoca, Rogatice, Višegrada i Vardišta. Također, često se zaboravlja i ruta devet, koja veže Koridor Vc sa Srbijom preko Tuzle i Zvornika za Loznicu, i to je dobar projekat. A ovo što je Parlament Federacije, usvojio to je njihovo pravo i ja to ne mogu da komentarišem”, poručio je Trninić.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović je nedavno novinarima rekao da se u Bosni i Hercegovini nikada neće postići dogovor o izgradnji brze ceste Sarajevo – Beograd, preko Višegrada.
Mirko Šarović
Kao razlog tome Šarović je naveo “zbog iracionalnog, ludog razmišljanja svih u BiH”, te dodao da će “pusti istočni krajevi Srpske (RS) ostati pusti, a drugi krajevi neće biti dovoljno razvijeni”.
Međutim, Enver Bijedić ima drugačiju argumentaciju.
Kako navodi, prva varijanta koju je predložio je 335 km dugačka, i ona je već izgrađena u dužini od oko 135 km. Dalje, kaže, treba još 200 km da se gradi i to već spremljene projektne dokumentacije.
Kao drugi razlog koji tome ide u prilog Bijedić navodi povezivanje najmnogoljudnijeg i najrazvijenijeg, Tuzlanskog kantona, a također i dijela Republike Srpske, koji se odnosi od Brčkog do Bijeljine, koji je također gusto naseljen i koji je privredno jako potentan, u poljoprivrednom i svakom drugom smislu. I tamo se, dodaje, uklapa na izgrađeni dio autoceste Beograd – Zagreb.
“Imamo izgrađenih 135, treba još 200 km. U čemu je razlika u odnosu na ovaj drugi prijedlog kojeg su predlagali, naravno, Dodik i Vučić? Tamo bi trebalo da se izgradi sve, kompletno, 340 km, malo je duži taj dio, jer tamo nema izgrađen ni jedan jedini metar. Znači, mora se praviti od Sarajeva, prema Palama, od Pala do Prače, Višegrada itd.”, ističe Bijedić.
Bijedić kao drugi argument ističe da je “taj dio Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine jako rijetko naseljen”.
“Tamo nema dovoljno stanovništva, nema tu fizibilnosti, opravdanosti izgradnje ceste s obzirom na broj vozila koji bi se kretao. I u krajnjem, ono što je najvažnije, i za Republiku Srpsku i za Federaciju, je to da bi se taj koridor trebao praviti ne grant sredstvima Turske, kao što je Turska obećala, nego kreditnim sredstvima Turske, koja se moraju vraćati. Ako se bude pravilo na ovom gornjem, sjevernom koridoru, kojeg sam ja predložio, to bi se vratilo vrlo brzo s obzirom na to da bi prolazio veliki broj vozila”, riječi su Envera Bijedića.
Još nije poznato na koji će način Vlada Turske finansijski podržati gradnju brzog puta od Sarajeva do Beograda, te koliko će novca trebati za to. Stoga je ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko uputio pismo turskom ministru ekonomije Nihatu Zeybekciju.
U pismu se navodi da su tokom sastanka sa entitetskim resornim ministrima definisana tri prijedloga moguće trase brzog puta Sarajevo – Beograd, ali da je nemoguće bilo šta raditi dok ne bude utvrđen finansijski okvir.
“Dvije rute preferiraju da spojna tačka između BiH i Srbije bude u Vardištu kod Višegrada, a treća ruta predviđa da se Sarajevo i Beograd spoje preko Tuzle i Bijeljine”, napisao je Jusko.
Ministri prometa i komunikacija BiH i Srbije, Ismir Jusko i Zorana Mihajlović
Ipak, sekretar ministra saobraćaja i komunikacija BiH Igor Pejić napominje da je Vlada Republika Srbije već odredila pravac kojim će ići kroz Srbiju i on se završava na Vardištu, te da ostali prijedlozi i ne mogu biti dio tog projekta.
“U tom kontekstu vidljivo je da je došlo do određenih razmimoilaženja po pitanju trase. Ta razmimoilaženja zanemaruju osnovni podatak da je Republika Srbija svoju dionicu skoro izgradila do graničnog prijelaza Kotroman, odnosno Vardište, nekih 40 kilometara nedostaje i to u punom profilu autoceste. Potpuno je jasno da prijedlozi preko Tuzle, Bijlene, Brčkog… nisu suglasni sa projektom koji radi Vlada Republike Srbije, kojeg je praktično dobrim dijelom okončala. Republika Srbija je dionicu od Vardišta praktično povezuje sa Koridorom X, te da sve druge trase nisu kompatibilne sa njihovim projektom”, kaže Pejić.
U Međuvremenu je potpredsjednica srbijanske Vlade i ministrica građevinarstva Zorana Mihajlović izjavila da je Srbija spremna da gradi autoput Beogad – Sarajevo i već je urađena studija izvodljivosti, ali da Bosna i Hercegovina mora da dogovori o ruti na svojoj teritoriji.
“Od samog početka Srbija je potpuno spremna da gradi autoput prema Sarajevu, a kada smo imali zajedničke sjednice vlade, to je dogovoreno. Sa srpske strane postoji čak i studija izvodljivosti i tačno se zna koja će ruta biti, ali još nije jasna ruta kroz BiH. Tu mora da postoji dogovor unutar Bosne i Hercegovine i na taj dogovor ne može da utiče Srbija”, rekla je Mihajlović.
