Jezik je u stalnom stanju promjene s riječima i njihovim značenjem koje se transformiraju i mijenjaju sa svakom generacijom. Kao takav, ne bi bilo smisla izdvojiti jedan jezik kao najstariji na svijetu.
Ipak, postoji niz jezika iz drevnih vremena koji se još uvijek govore – i svi oni rasvjetljavaju fascinantan dio ljudske priče.
Hebrejski
Hebrejski je sveti jezik židovskih spisa koji je star više od 3000 godina, a rani oblici jezika pojavljuju se u tekstu oko 1200. pr. Kr. Prvo su ga koristili samo vjerski naučnici, ali je s vremenom postao svakodnevnim jezikom starih Izraelaca.
Oko 400. godine n. e. hebrejski je prestao biti uobičajeni govorni jezik i zamalo je postao mrtav jezik. Međutim, uspon cionizma u modernom dobu osigurao je oživljavanje jezika i sada ga govori devet miliona ljudi, ponajviše u Izraelu gdje je to službeni jezik.
Moderni hebrejski razlikuje se od biblijske verzije, kao što biste mogli očekivati nakon hiljadu godina, ali moguće je pronaći izravne niti između to dvoje.
Sanskrt
Sanskrt je još jedan jezik koji je proizašao iz religije u davna vremena, služeći kao narodni jezik Veda, svetih spisa hinduizma, kao i historijskih tekstova budizma i džainizma. Hinduistički tekstovi napisani su oko 1200. godine prije Krista, što znači da postoji zabilježena historija jezika koja datira više od 3000 godina.
I danas se govori u nekom obliku, iako ga prvenstveno govore hinduistički svećenici tokom vjerskih obreda. Procjenjuje se da manje od 1 posto Indijaca govori taj jezik, a samo 14.000 ljudi ga opisuje kao svoj primarni jezik.
Međutim, njegovo nasljeđe živi. Sanskrt pripada širokoj porodici poznatoj kao indoevropski jezici, što znači da ima jasne veze s engleskim, francuskim, portugalskim, španskim, ruskim i mnogim drugim jezicima koji se govore u Evropi.
Tamil
Oko 80 miliona ljudi još uvijek govori tamilski kao svakodnevni jezik, što je prilično impresivno s obzirom na to da je najranija tamilska književnost – Tolkāppiyam – datirana u 300. pr. Kr. Prvenstveno se govori u Šri Lanki i najjužnijoj državi Indije.
Grčki
U ovom ili onom obliku, grčki je u upotrebi od najmanje 1300. prije Krista. Njegov klasični oblik značajno se razlikuje od jezika koji se danas govori u Grčkoj, iako bi većina tečnih govornika trebala moći razumjeti jezik helenističkog grčkog koji se govorio u prošlosti.
Međutim, oblici poput atičkog dijalekta, jednog od najstarijih oblika kojim su govorili poput Sokrata, vjerovatno će biti previše daleki za današnje govornike da bi imali čvrsto razumijevanje.
Arapski
Arapski je igrao izuzetno važnu ulogu u svjetskoj historiji. Rani oblici arapskog datiraju čak iz osmog stoljeća prije nove ere, ali jezik je doživio značajne promjene tokom stoljeća, ponajviše između trećeg i šestog stoljeća nove ere.
Prvo se pojavio na sjeverozapadu Arapskog poluotoka i član je semitske porodice jezika, koja također uključuje hebrejski i aramejski. Kao primarni jezik islamskih vjerskih tekstova, procjenjuje se da 371 miliona ljudi širom svijeta danas govori arapski kao svoj materinji jezik. Mnogo više ga govori kao drugi jezik, zbog njegove važnosti za islam.
Kineski
Ne postoji jedinstveni kineski jezik, iako većina ljudi u Kini govori modernim standardiziranim oblikom mandarinskog kineskog. Postoji i zbirka regionalnih dijalekata koji se još uvijek široko govore, kao što su Yue (kantonski), Xiang (hunanski), Min dijalekt, Gan dijalekt, Wu dijalekt i Kejia.
Međutim, svi oni mogu se pratiti do arhaičnog kineskog jezika. Neki od najranijih poznatih načina upotrebe natpisa kineskim znakovima pronađeni su u oklopima kornjača koji datiraju iz najmanje 1123. godine prije Krista, što sugerira da je pisani jezik postojao više od 3000 godina. Od tada se proširio i značajno evoluirao, ali utjecaj ovog drevnog jezičnog sistema još uvijek se može pokupiti kod današnjih govornika, piše IFLScience.
Latinski
Latinski je još jedan jezik od velikog historijskog značaja. Praitalski je razvio stari latinski oko 750. do 100. godine prije Krista, da bi na kraju postao klasični latinski koji se koristio u kasnoj Rimskoj republici i ranom Rimskom carstvu između 100. godine prije nove ere i 450. godine.
Od šestog do devetog stoljeća nove ere, jezik se razvio u moderne romanske jezike, poput talijanskog, španskog, portugalskog i francuskog.
Iako se latinski više ne govori kao prvi jezik, uspio je izbjeći da postane mrtav jezik zahvaljujući velikom interesu za stare tekstove i dalekosežnom utjecaju latinskog na evropsku kulturu.
Izvor: Faktor
