Bosna i Hercegovina je, prema preliminarnim rezultatima Općih izbora 2022. dobila osmi saziv Predsjedništva BiH.
Prethodne godine funkcije članova Predsjedništva su obnašali Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, a zamijenit će ih Željka Cvijanović i Denis Bećirović, dok Komšić ostaje novi/stari član.
Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Iznimka je bio mandat članova Predsjedništva izabranih na prvim općim izborima 1996., održanim u skladu s Aneksom 3. Daytonskog sporazuma prema pravilima koje je donijela Organizacija za europsku sigurnost i saradnju, koji je trajao dvije godine.
Jednom izabrani, članovi Predsjedništva imaju pravo biti birani na još jedan uzastopni mandat, slijedom kojeg naredne četiri godine neće imati pravo biti birani.
Prvi saziv
Prvi Opći izbori nakon rata održani su 14. septembra 1996. godine. Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, a iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak.
Sjednice Predsjedništva u ovom mandatu održavane su u Zemaljskom muzeju.
Krajišnik, jedan od osnivača SDS-a, uhapšen je 2003. godine i pritvoren u zatvoru Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, nakon čega je optužen za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini. Osuđen je na 27 godina zatvora, a 2009. godine mu je kazna smanjena na 20 godina. Pušten je na slobodu 2013. godine, a umro je 2020. godine.
Drugi saziv
Drugi saziv Predsjedništva BiH vršio je dužnost od oktobra 1998. godine nakon izbora provedenih 12. i 13. septembra te godine.
U Predsjedništvo BiH izabrani su Alija Izetbegović, Živko Radišić i Ante Jelavić. 2000. godine Izetbegović je saopćio da će se nakon isteka mandata predsjedavajućeg povući s funkcije.
Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština BiH izabrala je Halida Genjca za privremenog člana Predsjedništva BiH. Genjac se na ovoj poziciji zadržao šest mjeseci jer je na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda 2001. godine izabran Beriz Belikić.
Wolfgang Petrich, tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, u martu 2001. godine smijenio je s funkcije Antu Jelavića.
Uuhapšen je 2004. godine. Sud BiH 2005. godine u prvostepenom postupku osudio je Jelavića krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno obavljanje službene dužnosti na 10 godina zatvora. Ranije je pušten na slobodu, Jelavić je dan uoči izricanja presude pobjegao u Hrvatsku. Na njegovo mjesto imenovan je Jozo Križanović.
Treći saziv
Treći saziv Predsjedništva BiH izabran je u oktobru 2002. godine, a činili su ga Mirko Šarović, Dragan Čović i Sulejman Tihić.
U aprilu 2003. godine, Šarović je podnio ostavku, a na njegovo mjesto izabran je Borislav Paravac.
Paddy Ashdown, tadašnji visoki predstavnik u BiH, 2004. godine smijenio je Šarovića s mjesta potpredsjednika SDS-a i zabranio mu političko djelovanje, a ovu odluku ukinio je Valentin Inzko.
U martu 2005. godine Ashdown je smijenio i Dragana Čovića s funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja. Na njegovo mjesto imenovan je Ivo Miro Jozić.
Četvrti saziv
Ovaj saziv činili su činili Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić. Izabrani su nakon izbora u oktobru 2006. godine.
Ovaj mandat ključan je za NATO integracije BiH. Radmanović je u decembru 2006. godine potpisao Sporazum o pristupanju BiH NATO programu “Partnerstvo za mir” na sjednici Sjevernoatlantskog saveza u Briselu.
Peti saziv
Na izborima 2010. godine izabran je peti saziv Predsjedništva BiH u sastavu Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović.
Šesti saziv
Šesti saziv Predsjedništva BiH izabran je nakon Općih izbora održanih u oktobru 2014. godine. Za članove Predsjedništva BiH izabrani su Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović.
Ovaj mandat obilježio je pokušaj pokretanja revizije presude protiv Srbije.
Sedmi saziv
U sedmom sazivu, koji je još uvijek aktuelan, su Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović.
Ovaj mandat obilježila je blokada rada državnih institucija, pa tako i Predsjedništva, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Osmi saziv
Nakon objavljivanja zvaničnih rezultata Općih izbora, u Predsjedništvu će se naći Željko Komšić, Željka Cvijanović i Denis Bećirović.
Radiosarajevo.ba