Nakon što smo prošle godine dobili status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, prošle sedmice vrata ka evropskoj porodici još više su otvorena. Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, ali ako ispuni određene uvjete.
Finalizirati započeto
Svima je već dobro poznato da bh. vlasti moraju ispuniti 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) još iz 2019. godine, a koji se tiču zakonodavnih i institucionalnih reformi. Za četiri godine dva prioriteta su provedena, što se navodi i u ovogodišnjem izvještaju EK o BiH.
Ipak, mnogi su optimistični u vezi s tim da bi BiH do marta, kada će se opet razmatrati naš napredak, mogla napraviti ogroman i neophodan iskorak u usklađivanju sa zakonodavstvom EU, s posebnim naglaskom na jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Ono što je dobro u svemu tome jeste da su od 12 preostalih prioriteta za ispunjavanje u dobrom dijelu njih već napravljeni određeni pomaci, što znači da se ne kreće od nule, već da je potrebno finalizirati započeto.
Ekonomski razvoj
To je potvrdio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler (Johann Sattler), koji je istakao da vjeruje da je moguće da aktuelne vlasti ispune ono što se od njih očekuje i time doprinesu boljem životu građana BiH uz ekonomski i finansijski razvoj države.
U nastavku donosimo šest ključnih zakona koji su stavljen pred vlasti u BiH.
- Zakon o sudovima je među osnovnim prioritetima, a tu vlasti već mjesecima ne mogu da se dogovore.
- Zakon o sprečavanju sukoba interesa također je jedan od prioriteta.
- Izmjene i dopune Izbornog zakona posebno u dijelu koji se tiče integriteta.
- Zakon o sprečavanju pranja novca dio je neophodnih reformi.
- Program usklađivanja s pravnom stečevinom EU naše vlasti također moraju usvojiti.
- Sporazum e Eurojustom i Frontexom je od suštinskog značaja.