Čitanje

Mnogi pametni ljudi vole se izgubiti u dobroj knjizi. Osim toga, dokazano je da čitanje povećava inteligenciju.

Skromnost

Dunning-Krugerov efekt govori da su najkompetentniji učenici podcijenili svoju kompetenciju jer su smatrali da su zadaci laki, dok su manje kompetentni učenici uveliko precijenili svoju kompetenciju.

Empatija

Dugo su stručnjaci koeficijent inteligencije i emocionalnu inteligenciju smatrali odvojenim te je postao stereotip da pametnim ljudima nedostaju društvene vještine. Ali novija istraživanja pokazala su da ljudi s visokim IQ-om također pokazuju visok EQ, posebno u pogledu empatije. Visokointeligentni pojedinci dobro su usklađeni s potrebama i osjećajima drugih i ponašaju se na način koji je osjetljiv na te potrebe. Obično su jako zainteresirani za više učenja o ljudima.

Samokontrola

Istraživanja pokazuju da oni s višim IQ-om mogu bolje obuzdati impulse, obično imaju i bolji smisao za planiranje i ciljeve te su promišljeni. Sudionici s višim IQ-om pokazuju veću suzdržanost.

Znatiželja

Pokazivanje nezasitne znatiželje povezano je s visokim IQ-om, što ima smisla jer je u skladu sa strašću za učenjem.

Samoća

Istraživanje iz 2016. objavljena u British Journal of Psychology sugerira da pametniji pojedinci imaju manje zadovoljstva od druženja nego većina ljudi. Oni uživaju u svojoj samoći.

Razmišljanje izvan okvira

Mnogi inteligentni ljudi smatraju se čudnim ili arogantnim jer imaju tendenciju kršiti ili mijenjati pravila, obrasce razmišljanja i tradicije. Ali tako pronalaze najbolja rješenja.

Nered

Neuredan radni stol nekada je bio znak pretrpanog uma, ali novija istraživanja sugeriraju da je tačno suprotno. U istraživačkom projektu iz 2012. nizozemski Univerzitet Groningen otkrio je da ljudi intelektualno napreduju u pretrpanom okruženju, a neorganiziranost tjera mozak da se više usredotoči.

Pažljivi

Prema psiholozima, radi se o tome kako mozak obrađuje informacije, a visoko inteligentni ljudi provode više vremena zaokupljeni onim što posmatraju nego onime što prezentiraju.

Kreativnost

Lako je misliti da su inteligencija i kreativnost odvojene jer njima upravljaju suprotne strane mozga. No, zapravo, oni s visokim IQ-om koriste obje kvalitete zajedno kako bi postigli svoje ciljeve. Čak je i Albert Einstein rekao da je mašta važnija od znanja: “Jer znanje je ograničeno, dok mašta obuhvata cijeli svijet, potičući napredak, rađajući evoluciju”.

Noćna sova

Kasnonoćni i kasnojutarnji stil života često se smatra antitezom uspjehu, ali neki psiholozi sugeriraju da inteligentniji među nama mogu pomjeriti svoje biološke satove kako bi lakše postigli lične ciljeve.

Granice

Mnogi izvori kažu da su intelektualci zapravo najbolji u priznavanju svojih granica. To je povezano sa znatiželjom, jer priznati da nešto ne znate postaje lakše kada istinski želite učiti.

Otvoren um

Kaže se da su oni s višim IQ-om spremniji za nove ideje. To je djelomično zbog činjenice da neće prihvatiti stvari zdravo za gotovo i radije će najprije pogledati dokaze sa svih strana. Tek nakon što im se predoči raznolik izbor mišljenja, visokointeligentni pojedinci odlučuju sami.

Vjeruju vlastitoj procjeni

Međutim, nakon što donesu mišljenje, inteligentni ljudi vjerovatno neće biti pokolebani. Oni su već napravili promišljen i proračunat izbor i ostaju pri njemu.

Mačke

Dok su oni sa psima vjerovatnije aktivni i društveni, neki psiholozi sugeriraju da oni s mačkama imaju viši koeficijent inteligencije uz veću introvertnost i osjetljivost.

Duhoviti

Istraživači sa Univerziteta u Novom Meksiku 2011. otkrili su da pisci komedija imaju visoke rezultate verbalne inteligencije, a naknadno istraživanje pokazalo je isto kod stand-up komičara.

Crni humor

Studija iz 2017. je pokazala da oni koji postižu više rezultate na testovima verbalne i neverbalne inteligencije, najvjerojatnije uživaju i razumiju crni humor.

Velikodušnost

Neki psiholozi sugeriraju da ljudi s višim koeficijentom inteligencije više daju jer općenito imaju veće resurse, te mogu očekivati da će kasnije povratiti ono što su dali i više su zabrinuti za javno dobro i zajedničku korist.

Razgovaraju sami sa sobom

Suprotno ideji da je to znak ludila, pričanje sa samim sobom zapravo se smatra znakom visokog koeficijenta inteligencije i korisnom misaonom tehnikom za jačanje pamćenja.

Anksioznost

Nažalost, visok nivo anksioznosti povezan je s visokim nivoom IQ-a, posebno sa zabrinutošću oko društvenih situacija. Ali to nije činjenica, samo moguća veza.

Prilagodljivost

Nedavna psihološka istraživanja sugeriraju da inteligencija zavise o sposobnosti mijenjanja vlastitog ponašanja kako biste se učinkovitije nosili s okolinom.