Naše tijelo i mozak osjećaju svako pomjeranje sata na veoma izražen način, pa ako osjetite neku od tegoba o kojima bude riječi u tekstu znajte da je za to krivo pomjeranje sata.
Naše tijelo i mozak reaguju na nivo dnevnog svjetla. U toku noći se luči hormon melatonin koji utiče na sve fiziološke procese u organizmu. Tokom dana se povećano luči hormon serotonin, poznat kao hormon sreće, koji takođe podstiče rad organizma. Pomjeranjem vremena, ovi procesi se remete.
“Menjanjem vremena se poremeti bioritam koji reguliše celokupne funkcije tela. Da bi se bioritam nivelisao i vratio u normalu potrebno je izvesno vreme. Tegobe i promene u zdravstvenom stanju uzrokovane promenom satnice su potvrđene na ispitanicima koji imaju zdravstvene probleme”, rekla je za B92 doktorka Radmila Šehić.
Sat se pomjera dva puta godišnje zbog ljetnog i zimskog računanja vremena. Tegobe najčešće osjete ljudi koji imaju neko hronično oboljenje i djeca jer njima treba mnogo više sna.
“Najčešće se javlja poremećaj sna, dnevna pospanost, gubitak koncentracije, glavobolja, osećaj preskakanja srca, malaksalost, razdražljivost i značajan pad raspoloženja. Znamo da sada pada mrak već oko 17 časova, a leti je to tek oko 20 časova, a gubitak dnevnog svetla utiče na mentalno stanje u smislu usporenosti, gubitka volje što posledično utiče na celokupno zdravstveno stanje“, dodaje doktorka Šehić.
Odrasloj osobi je potrebno sedam do osam sati kvalitetnog sna, a poremećajem i promjenom ritma dosta toga se u organizmu poremeti.
