Smjena godišnjih doba, klimatske promjene, nagle promjene vremena imaju mnogo uticaja na opšte zdravstveno stanje našeg organizma. Nerijetko se u ovom periodu dešava pad imuniteta. O temama vezanim za zdravlje razgovarali smo sa prim. dr. Mirsadom Đugumom – internistom, kardiologom – akupunkturologom.
Promjene vremena nekad i sad, kako su utjecale na naše zdravlje nekad a kako sad?
“Razvojem nauke, a tako i meteorologije i medicine dolazi se do novih spoznaja, uzroka nastanka, kada dođe do promjena negativnih i pozitivnih iona, atmosferskog pritiska, i šta to nosi. I prije se pričalo, pripremalo za sve što dolazi, i na kraju krajeva, ono što kažu za našu regiju, četiri puta godišnje pričamo o tome, najviše o tome pričamo u jesen, kada je promjena s tople na hladne temperature, jer one dovode do najvećih promjena u organizmu, ima i onih na početku proljeća – proljetni umor proljetni tako definišemo”, pojašnjava Đugum.
A koje su to promjene koje osjetimo u ovom periodu?
“Kao i odjeća, tako se i organizam priprema, ima mehanizme koje razvija, govorimo o tome da li je povećan amtosferski pritisak, pozitivni ioni, koji negativno utiču na zdravlje, tada se osjeti određeni umor, iscrpljenost, kod povećanog atmosferskog pritiska, javlja se glavobolja, migrena, depresija, promjena raspoloženja do bolova u pojedinim dijelovima tijela. To je kratkorajno, prolazno, ali je prisutno, za razliku od kada je znatniji pad temperature preko deset stepeni jednostavno dolazi do promjena na krvnim žilama, najizloženiji su pacijenti s kardiovaskularnim oboljenjima, skupljaju se krvne žile, to je nezgodan period za srčana i moždana oboljenja. Mali broj osoba je bio spreman na jakne iz kratkih rukava, pantolica, u roku od dva dana, psihološki se nismo pripremili”, ističe.
Organizam se sam priprema na promjene, a kako mi možemo dodatno pomoći u tome?
“Jednostavno oblačenjem kvalitetne odjeće, ni premalo ni previše, višeslojno, da se možemo prilagoditi, sve to ima svoj negativni uticaj. Vlažnost je jedan od faktora koji utiče na zdravlje, vlaga izaziva određene probleme kada je u zraku, uhvati nas hladna temperatura i pogoršanje kod resporatornih organa. Dakle, prehrana, adekvatno oblačenje i veoma adekvatna fizička aktivnost, vježbe koje odgovaraju za osobe koji imaju određene grupe oboljenja. Kod srčanih, kardiovaskularnih oboljenja, kada dođe do pada temperature, ne trebaju se provoditi intenzivne fizičke aktivnosti, skupljeni su krvni sudovi zbog hladnoće, a zbog oboljenja dodatno suženi i može doći do kontraefekta”, upozorio je specijalist internista i kardiolog.
Ponovio je kako je ovaj period karakterističan za glavobolje, vrtoglavice, kašalj, srčane tegobe, do depresija, neraspoloženja. Mlađe osobe su manje podložne ovim uticajima, a zahvaljujući snažnijem organizmu i imunitetu mogu lakše kompenzirati vanjske udare. To nije slučaj kod starijih osoba i onih sa kroničnim oboljenjima, kao što su dijabetes, plućna, srčana, reumatska oboljenja itd., dodaje Đugum.
Okidač za autoimuna oboljenja
Gost je pojasnio i kako promjene vremenskih prilika, pogotovo one nagle, mogu biti okidač kod autoimunih oboljenja, kojih je, kako je naglasio, preko 80.
“Naš autoimuni sistem, koji se bazira na odbrani od vanjskih negativnih uticaja – bakterija, virusa, toksina, ima autoimuni odgovor koji može moze biti slab, normalan ili povišen. Kada je slab, osobe su često podložne infekcijama, jer nema adekvatnog autoimunog odgovora, da napada bakterije, viruse i toksine. I kod slabog autoimunog odgovora se javljaju simptomi i oboljenja”, naglasio je.
Dalje, nastavlja, kod kvalitetnog i dobrog autoimunig oboljenja imamo liniju po kojoj se organizam kvalitetno bori, ali ponekad se ne može izboriti sa svim uticajima, pa je potreban lijek, ali autoimuni odgovor se desi kada imamo kontakt koji je povipen i tada nastaje autoimuno oboljenje.
“Naš organizam reaguje, stvaraju se limfociti koji brane organizam od onog uljeza koji upada u naš organizam da ga unisti. Kada imamo povećan autoimuni odgovor, nema regulacije koju rade ćelije, da regulira odgovor autoimunog sistema, imamo povišen dio autoimunog sistema kada nastaje to da autoimunim razvojem se dovodi do toga da vlastite ćelije prepozna kao strane i napada njih”, pojasnio je u kratkim crtama odgovor organizma, odnosno autoimunog sistema, koji dovodi do pojave autoimunih oboljenja, dodavši:
“Vanjski faktori su jedan od okidača kod simtpoma autoimunih bolesti, pravi razlog ne znamo”.
Najčešća autoimuna oboljenja uključuju dijabetes, hashimoto, psorijazu, multiplusklerozu, vitiligo, pojasnio je, ističući kako neka od njih vrlo često se ne prepoznaju, te do dijagnoze može proći i po par godina i obilaska više specijalista.
“Kada je u pitanju hashimoto, vrlo često nema promjene u hormonima, nekad se slučajno dijagnositfikuje”, kazao je, uz napomenu da u nekim slučajevima pri provjeri hormona ne registruju se nužno promjene, ali na ultrazvuku se vidi promjena na strukturi štitne žlijezde.
Kako prepoznati pad imuniteta?
“Umor, iscrpljenost, glavobolje, depresija, neraspoloženje, loše spavanje… Sve je to povezano s padom imuniteta. Veoma često to pripisujemo i drugim faktorima. Pad imuniteta nesvjesno dovodi do simptoma što pogoršava i međuljudsku komunikaciju, nismo u tom trenutku sposobni da razvijemo komunikaciju, sve nas nervira i to dovodi do nepravilne aktivnosti”, pojasnio je doktor.
Da li je to više psihički ili fizički problem?
“Nažalost, strašno puno psihološko stanje utiče na sve, na ljudsku komunikaciju, odnosi sa porodicom, na poslu, ail i na odnos sa samim sobom. Možemo biti i zbog psihičkih napetosti nekada grubi ili donositi krive zaključke, biti opsjednuti svojim tegobama. Mislim da upravo naš naboj negativni u psihičkom smislu utiče na razvoj ovih događaja i ne može se adekvatno odgovoriti svojem pozivu”, odgovara Đugum.
Program N1
