Proljeće je vrijeme kada sadimo krompir. Kako bi osigurali dobar urod ne treba žuriti i krtole stavljat u u hladnu i vlažnu zemlju. Prema narodnom vjerovanju, krompir se sadi kada maslačak procvjeta, kada završi cvjetanje trešnje, odnosno kada su listovi breze veličine novčića.
Ne obavljati sadnju ako je temperatura zemljišta ispod 10ºC. Temperatura vazduha treba da se kreće između 15 i 20ºC. Ne treba ni zakasniti sa sadnjom, jer krtole ne podnose vrućinu. Pri 28ºC one prestaju s rastom i razvojem. Treba napomenuti da je krompir kultura visokih nadmorskih visina.
Ipak, oprez jer su iznikle biljke osjetljive na niske temperature. Ako se desi da niknu, a nastupi kasni mraz, dolazi do “spaljivanja” nadzemne mase. Kada se desi da je krompir nikao, a najavljen je mraz, dobro je usjev prekriti agrofolijom na manjim površinama kako bi se zaštitio od izmrzavanja. Sve dok je u zemlji, krompiru kratkotrajni mraz neće napraviti štetu.
Zahtjevi sadnje
Za sadnju se biraju osunčani tereni, bez depresija u kojima bi se zadržavala voda. Zemljište treba da je rahlo, dobro drenirano, bogato organskim materijama. Za sadnju nisu pogodna teška, hladna, glinasta zemljišta.
Na isto mjesto ga možemo saditi poslije tri ili četiri godine. Uzastopno uzgajanje dovodi do jednostranog iscrpljivanja hraniva, a istovremeno dolazi do nagomilavanja štetočina i prouzrokovača bolesti. Dobri predusjevi su: kukuruz, mahunarke, bijeli luk, tikvenjače, žitarice. Gorušica je najbolja kao zelenišno đubrivo za ovu kulturu. Svi srodnici su loši predusjevi (paradajz, patlidžan i druge vrste).
Razmak sadnje i krupnoća krtola
Dubina sadnje je do 20 cm. Ako je manja, krtola je bliže površini, izloženija djelovanju mraza, isušivanju, ima manji pristup hranjivim materijama i vlazi, slabiji je rast. Jake kiše mogu isprati tanak površinski sloj zemlje i izložiti ih djelovanju Sunca. Međuredni razmak je od 60 do 80 cm, a razmak u redu od 25 do 40 cm. Veličina razmaka zavisi od sorte ili hibrida, krupnoće krtola, kvaliteta zemljišta i prinosa. Što su krupnije, to je razmak veći.
Prilikom sadnje klice trebaju biti okrenute na gore. Krtole trebaju biti ujednačene krupnoće, između 40 i 70 grama. Najlakše je reći da trebaju imati promjer do četiri centimetra. Suviše krupne se sijeku dezinfikovanim nožem. Na svakom dijelu moramo ostaviti dvije do tri klice ili okca. Najbolje bi bilo da poslije sječenja krtole ostavimo dva do tri dana da se prosuši rez ili da ga pospemo pepelom. Tako će se formirati sloj koji neće ispuštati miris i privlačiti insekte, a prouzrokovači oboljenja neće imati ulazna vrata kako bi ostvarili infekcije.
izvor: agroklub.ba
